Najnovije istraživanje uspješno pobija dosadašnje pretpostavke o nastanku zvijezda nakon Velikog praska
Znanstvenici su po prvi put uspjeli rekonstruirati prve molekule svemira oponašajući uvjete koji su vladali neposredno nakon Velikog praska. Rezultati otvaraju nova pitanja o nastanku zvijezda i, kako navode autori istraživanja objavljenog 24. srpnja u časopisu Astronomy and Astrophysics, 'pozivaju na preispitivanje helijeve kemije u ranom svemiru'.
Nakon Velikog praska prije 13,8 milijardi godina svemir je bio izuzetno vruć, no već nekoliko sekundi kasnije temperature su se snizile dovoljno da nastanu prvi elementi - vodik i helij. Stotine tisuća godina kasnije hlađenje je omogućilo atomima da se povežu s elektronima i tvore prve molekule, prenosi Space. Prema istraživačima, upravo je helij-hidridni ion (HeH+) bio prva molekula u svemiru. Taj ion je ključan za nastanak molekularnog vodika koji je danas najzastupljenija molekula u svemiru.
I helij-hidridni ioni i molekularni vodik stotinama su milijuna godina kasnije odigrali ključnu ulogu u formiranju prvih zvijezda. Da bi protuzvijezda započela proces fuzije, atomi i molekule u njezinoj unutrašnjosti moraju se sudarati i oslobađati toplinu. Proces je uglavnom neučinkovit pri temperaturama nižim od 10.000 Celzijevih stupnjeva, no upravo helij-hidridni ioni su omogućiti da se reakcije nastave i u hladnijim uvjetima.
vezane vijesti
'Količina helij-hidridnih iona u svemiru mogla je imati značajan utjecaj na brzinu i učinkovitost ranog formiranja zvijezda', naveli su istraživači u priopćenju. U novoj studiji znanstvenici su uspjeli reproducirati reakcije ranih helij-hidridnih iona tako da su ih hladili na minus 267 Celzijevih stupnjeva do 60 sekundi prije nego što su ih sudarili s teškim vodikom. Analizirali su kako se reakcije mijenjaju ovisno o temperaturi čestica i došli do iznenađujućeg zaključka: brzina reakcija ne usporava pri nižim temperaturama, što je u suprotnosti s ranijim pretpostavkama.
'Prethodne teorije predviđale su značajan pad vjerojatnosti reakcije pri niskim temperaturama, no nismo to mogli potvrditi ni u eksperimentima ni u novim teorijskim proračunima', rekao je Holger Kreckel iz Instituta Max Planck za nuklearnu fiziku u Njemačkoj.
Otkriće mijenja način na koji fizičari gledaju na formiranje zvijezda u ranom svemiru. 'Reakcije između helij-hidridnih iona i drugih atoma očito su bile daleko važnije za kemiju ranog svemira nego što se dosad pretpostavljalo', zaključio je Kreckel.
