Marketinški stručnjak i profesor na Sveučilištu New York Scott Galloway sada predlaže drukčiji oblik pritiska: ciljani bojkot velikih tehnoloških i AI kompanija, što bi, tvrdi, moglo imati daleko snažniji politički učinak.

Generalni štrajk održan prošlog petka trebao je izvršiti pritisak na saveznu vladu zbog restriktivne imigracijske politike i djelovanja američke imigracijske i carinske službe (ICE). No za brojne male poduzetnike odluka o zatvaranju poslovanja pokazala se izuzetno teškom.

Podrška prosvjedu često je značila gubitak dnevnog prihoda i potencijalni rizik za zadržavanje zaposlenika. Mnogi vlasnici malih tvrtki na društvenim mrežama izrazili su solidarnost s prosvjednicima, ali su istodobno objasnili zašto su morali nastaviti raditi, piše Business Insider.

Poziv na mjesečni bojkot tehnoloških divova

Galloway smatra da bi učinkovitiji pristup bio usmjeren izravno na velike tehnološke kompanije. Predlaže da Amerikanci tijekom veljače otkažu pretplate i prestanu koristiti usluge poput ChatGPT-ja, Amazon Prime Videa i Microsoft Officea.

Prema njegovu planu, bojkot bi započeo početkom veljače i trajao cijeli mjesec, s ciljem utjecaja na tržišne rezultate tehnoloških tvrtki i njihovih izvršnih direktora, a oni imaju snažan politički utjecaj u Washingtonu.

'Predlažemo nešto tiše i manje spektakularno od prosvjeda koji cijeli dan dominiraju televizijskim programima, ali puno uznemirujuće za Trumpovu administraciju. Jednodnevno usporavanje je iritantno. Jednomjesečni pad je zastrašujući', napisao je Galloway u blogu kojim je najavio inicijativu.

Bliske veze tehnoloških lidera i Bijele kuće

Galloway svoj prijedlog temelji na uvjerenju da tehnološki sektor ima snažan politički utjecaj. Prema njegovim navodima, brojni izvršni direktori velikih tehnoloških tvrtki nastojali su tijekom Trumpova drugog mandata izgraditi bliske odnose s administracijom.

Mnogi od njih donirali su sredstva za predsjedničku inauguraciju, a čelnici AI industrije, uključujući OpenAI-eva direktora Sama Altmana i Metina Marka Zuckerberga, sudjelovali su na večeri u Bijeloj kući te su javno hvalili predsjednika. U međuvremenu su Appleov Tim Cook i Amazonov Andy Jassy prisustvovali premijeri dokumentarnog filma o prvoj dami Melaniji Trump, održanoj tijekom siječanjskih prosvjeda protiv ICE-a u Minneapolisu.

Podrška AI industriji, osobito u tehnološkom nadmetanju s Kinom, jedan je od ključnih stupova Trumpove gospodarske politike.

'To su lideri koji imaju njegovu pozornost. Čak i umjereno smanjenje rasta njihovih kompanija moglo bi imati značajan utjecaj na trenutačno vrlo visoko postavljene valuacije. Male promjene u ponašanju potrošača mogle bi izazvati lančanu reakciju koja bi dosegla i Bijelu kuću', navodi Galloway.

Prosvjedi protiv imigracijskih mjera ne jenjavaju

U američkim gradovima mjesecima traju prosvjedi protiv djelovanja ICE-a i granične policije. U Minneapolisu su tisuće ljudi ponovno marširale prošlog vikenda, a napetosti su porasle nakon ubojstava Renee Good i Alexa Prettija, za koje su odgovorni savezni imigracijski agenti.

Prosvjednici su snimke tih događaja brzo proširili društvenim mrežama, čime su pojačali politički pritisak na vlasti. Ubrzo nakon smrti Prettija, Ministarstvo domovinske sigurnosti degradiralo je zapovjednika granične policije i najavilo promjene u radu te službe. Predsjednik Trump potom je objavio da je razgovarao s guvernerom Minnesote Timom Walzom te da su postigli dogovor o smanjenju broja federalnih imigracijskih agenata u toj saveznoj državi.

Slične mjere najavljene su u saveznoj državi Maine, gdje je republikanska senatorica Susan Collins izjavila da će ICE smanjiti operativno djelovanje. Istodobno je vršitelj dužnosti ravnatelja ICE-a proširio ovlasti agenata za provođenje pretraga bez sudskog naloga, prema internom dokumentu koji je objavio The New York Times.

Iako Galloway priznaje važnost javnih prosvjeda, smatra da oni sami neće dovesti do dugoročnih promjena imigracijske politike.

'Prava promjena uvijek dolazi od građana, a ne od političkih stranaka. No vlast se ne boji prosvjeda ni približno koliko se boji ekonomskog povlačenja. U kapitalističkom društvu najradikalniji čin nije izlazak na ulicu, već prestanak trošenja', zaključuje Galloway.