Testni let hipersonične rakete njemačko-britanskog starupa Hypersonica izveden je s norveškog svemirskog poligona Andøya. Prototip je letio brzinom od 7400 kilometara na sat, prešao oko 300 kilometara te na kraju završio u dubinama Europskog sjevernog mora.

Iza projekta stoje Philipp Kerth (28) i Marc Ewenz (31), doktori znanosti sa Sveučilišta Oxford. Kerth je studirao fiziku na Tehničkom sveučilištu u Münchenu, dok je Ewenz diplomirao svemirsko inženjerstvo na Imperial Collegeu u Londonu. U Oxfordu su obojica doktorirala na temi hipersoničnih letova, istražujući izazove poput hlađenja i termokemijskih učinaka pri ponovnom ulasku u atmosferu, piše WiWo.

Tijekom studija shvatili su koliko je hipersonična tehnologija ključna za obranu, osobito u Europi – ali i koliko stručnjaka nedostaje u tom području. U Oxfordu, primjerice, godišnje doktorira tek nekoliko studenata na toj temi.

'Jedini način da ovu tehnologiju stavimo na raspolaganje Europi bio je osnivanje tvrtke koja će privući i okupiti te rijetke talente', ističe Kerth.

Startup je krajem 2023. nastao u okviru TUM Venture Labsa u Münchenu, a ubrzo je okupio tim od 50 stručnjaka – bivših vojnih časnika i inženjera koji su radili u tvrtkama poput Airbusa i SpaceX-a.

Devet mjeseci od skice do lansiranja

Rad na prvom prototipu HS-1 započeo je u proljeće 2025., a od prve skice do testnog leta prošlo je svega devet mjeseci. Većina komponenti proizvedena je u Feldkirchenu kraj Münchena, dok je londonski ured sudjelovao u manjem opsegu.

Dijelovi dugi nekoliko metara transportirani su do sjeverne Norveške, gdje je startup dobio sedmodnevni vremenski prozor za lansiranje. Idealni uvjeti poklopili su se 3. veljače, a let je, prema riječima osnivača, protekao bez problema.

Kerth tvrdi da je možda i veći uspjeh od samog leta bio cijeli proces razvoja: od tehničkog crteža do gotove rakete na lansirnoj rampi. Upravo to iskustvo, kaže, omogućit će da sljedeći prototip bude razvijen još brže.

Tvrtka primjenjuje metodu razvoja inspiriranu pristupom kompanije SpaceX – projekt se razlaže na niz manjih faza, koje se brzo testiraju i unapređuju. Raketa je zamišljena poput modularnog sustava u kojem se nakon svakog testa mijenja pojedini segment.

Od osnutka Hypersonica je prikupila više od 25 milijuna eura investicija i potpora. Među ulagačima je američki fond General Catalyst, ali i njemačka državna agencija Sprind, koja ulaže u 'radikalne' inovacije.

Osnivači i dalje drže većinski udio u tvrtki, a Kerth naglašava kako im je važno osigurati što više europskog kapitala – iako priznaje da je to dugoročno izazov za europsku startup-scenu.

Prvo vojna primjena, potom civilna

Cilj je da hipersonična raketa bude spremna za tržište do 2029. godine. Primarni kupci trebale bi biti oružane snage, uključujući njemački Bundeswehr. Hypersonica razvija tzv. precizno oružje dugog dometa, koje se može manevrirati u zraku i kontrolirano pogoditi cilj.

VIDEO Šef NATO-a otvoreno: 'Rusa ima 140 milijuna, nas gotovo milijardu. Tko je jači?'

Hipersonične sustave zasad uspješno razvijaju samo Sjedinjene Države, Kina, Rusija i Sjeverna Koreja. Bavarski dvojac želi da Europa postane ravnopravan igrač u toj utrci.

Tehničke detalje ne otkrivaju – riječ je o osjetljivoj vojnoj tehnologiji. Poznato je tek da je prvi prototip koristio motor na kruto gorivo. Startup planira sam proizvoditi rakete i ne namjerava licencirati tehnologiju.

Ipak, osnivači naglašavaju da je riječ o tzv. tehnologiji dvostruke primjene. Dugoročno bi se mogla koristiti i u civilne svrhe, primjerice za kontrolirani povrat objekata iz svemira kroz atmosferu. No takve primjene zasad su, priznaju, u vrlo dalekoj budućnosti.