Američki imigracijski službenici sve se više oslanjaju na mobilnu aplikaciju za prepoznavanje lica Mobile Fortify jer omogućuje trenutačnu identifikaciju osoba na terenu – dovoljno je usmjeriti kameru pametnog telefona prema nekome. No način na koji se ta tehnologija koristi izazvao je snažan otpor javnosti, tužbe saveznih država i političku reakciju u Kongresu
Aplikacija Mobile Fortify omogućuje agentima Imigracijske i carinske službe (ICE) da skeniranjem lica ili otisaka prstiju povuku podatke iz više saveznih i državnih baza. Neke od tih baza američki su sudovi ranije ocijenili nedovoljno pouzdanima za izdavanje uhidbenih naloga.
Prema podacima iz tužbe, koju su ranije ovog mjeseca protiv američkog Ministarstva domovinske sigurnosti (DHS) podnijeli savezna država Illinois i grad Chicago, Mobile Fortify je korišten više od 100.000 puta na terenu. Pravni stručnjaci upozoravaju da je riječ o velikom zaokretu: tehnologija prepoznavanja lica dosad se uglavnom koristila na granicama i u istragama, a ne u svakodnevnim policijskim intervencijama, piše Guardian.
vezane vijesti
Tehnologija bez mogućnosti odbijanja
Postojanje aplikacije otkrio je portal 404 Media prošlog ljeta, analizirajući interne e-mailove koji su procurili. Kasnije su objavljeni i dokumenti DHS-a prema kojima osobe nemaju pravo odbiti skeniranje lica, čak ni ako su američki državljani.
'ICE koristi ovu tehnologiju upravo u uvjetima koji dovode do najviše pogrešnih podudaranja', upozorava Nathan Freed Wessler iz Američke unije za građanske slobode (ACLU). 'Pogrešna identifikacija može nekome u potpunosti uništiti život.'
Šire posljedice, dodaje, još više zabrinjavaju: 'ICE u praksi pokušava stvoriti društvo biometrijskih kontrolnih točaka.'
Prosvjedi, tužbe i politički otpor
Korištenje Mobile Fortifya potaknulo je otpor na ulicama, na sudovima i u Kongresu. Aktivisti i prosvjednici bilježe postupanja maskiranih agenata, a koriste jednokratne telefone i donirane kamere u vozilima kako bi dokumentirali intervencije.
Središnji prigovor odnosi se na pouzdanost tehnologije. Brojna istraživanja pokazala su da sustavi prepoznavanja lica imaju znatno veće stope pogrešaka kod žena i osoba tamnije boje kože. U stvarnim uvjetima – loše osvjetljenje, brzo kretanje, stresne situacije – rizik od pogrešne identifikacije samo raste.
U tužbi Illinoisa protiv DHS-a tvrdi se da aplikacija nadilazi ovlasti koje je Kongres dao za prikupljanje biometrijskih podataka, a navodi i primjere u kojima su agenti fotografirali i skenirali američke državljane bez njihova pristanka.
Pokušaj zabrane u Kongresu i odgovor DHS-a
Demokratski zastupnici su 15. siječnja predstavili zakon kojim bi se zabranilo korištenje Mobile Fortifya i sličnih aplikacija, osim na službenim graničnim prijelazima. Inicijativa je uslijedila nakon ranijeg pisma senatora ICE-u, u kojem se upozorava da 'čak i kad je točna, ovakva vrsta nadzora ugrožava privatnost i slobodu govora svih građana'.
Ministarstvo domovinske sigurnosti odbacuje optužbe. U službenoj izjavi navodi da Mobile Fortify ne krši ustavna prava niti ugrožava privatnost, da koristi 'visok prag podudaranja' i da pretražuje samo ograničene imigracijske baze podataka.
Prema navodima 404 Medije, baza aplikacije sadrži oko 200 milijuna fotografija, a DHS tvrdi da ona nije zabranjena ni ograničena sudskim odlukama te da se zakonito koristi diljem SAD-a.
Pogrešne identifikacije i ozbiljne posljedice
Unatoč službenim tvrdnjama, novinari i stručnjaci upozoravaju da agenti često ne traže pristanak za skeniranje, a u nekim slučajevima zanemaruju dokumente koji proturječe rezultatima aplikacije. Zabilježeni su i slučajevi u kojima je biometrijska procjena korištena kao konačni dokaz identiteta, bez dodatnih provjera.
Ranije ovog mjeseca 404 Media je izvijestio o slučaju u kojem je Mobile Fortify tijekom racije pogrešno identificirao pritvorenu ženu – i to s dva različita te netočna imena.
'Prepoznavanje lica, ako se uopće koristi, trebalo bi biti samo početna točka', kaže Jake Laperruque iz Centra za demokraciju i tehnologiju. 'Ako ga tretirate kao konačnu istinu, završit ćete s uhićenjima ljudi koji nisu ono što algoritam tvrdi da jesu.'
Pravna pozadina i optužbe za rasno profiliranje
Zanimljivo je da su čak i mnoge američke policijske uprave ograničile korištenje prepoznavanja lica, a najmanje 15 saveznih država ima zakone koji ga strogo reguliraju. San Francisco je još 2019. godine postao prvi veliki američki grad koji je takvu tehnologiju u potpunosti zabranio lokalnim vlastima.
DHS je 2023. donio direktivu o testiranju pristranosti i mogućnosti odustajanja od skeniranja američkih građana, no ta je odluka, prema dostupnim podacima, povučena početkom prošle godine.
U međuvremenu se ICE suočava s tužbama zbog tzv. Kavanaughovih zaustavljanja, prakse prema kojoj se osobe zaustavljaju na temelju 'vidljive etničke pripadnosti'. ACLU je ranije ovog mjeseca tužio Trumpovu administraciju zbog rasnog profiliranja i nezakonitih uhićenja.
