Splitska policija ovih je dana uhitila 31-godišnjaka iz Splita pod sumnjom da je ilegalno prenosio sportske sadržaje i pritom to naplaćivao korisnicima. Doznali smo na koji način funkcionira sustav hvatanja pirata u Hrvatskoj i što ih čeka nakon policijske obrade
Iako je izbor digitalnog sadržaja iz godine u godinu sve veći, tako raste i broj onih koji nude razne audiovizualne sadržaje putem ilegalnih streaming platformi, a to još i naplaćuju korisnicima.
Splitska policija je u četvrtak izvijestila kako je provela istragu nad 31-godišnjakom zbog sumnje u počinjenje teških kaznenih djela povrede autorskog i srodnih prava te računalne prijevare, čime je za 1,6 milijuna eura oštećeno trgovačko društvo koje polaže isključiva prava na emitiranje određenih sadržaja.
U kuloarima društvenih mreža se navodi kako je uhićeni Splićanin stajao iza ilegalne IPTV platforme Bembara, preko koje je godinama ilegalno prenosio utakmice SuperSport Hrvatske nogometne lige (SHNL).
To nije bio jedini slučaj povrede prava na prijenos audiovizualnog sadržaja. Naime, USKOK je nedavno podigao optužnicu protiv čak 24 hrvatska državljana koje tereti za zločinačko udruženje, računalnu prijevaru te nedozvoljenu uporabu autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvođača. Konkretno, oni su uklanjali programske zaštite i kontinuirano neovlašteno presretali televizijske i filmske sadržaje koje su putem interneta pružali svojim korisnicima, pritom naplaćujući emitiranje između 10 i 15 eura mjesečno po korisniku. Na taj način su zaradili gotovo milijun eura.
Hvatanje pirata
Na sličan je način funkcionirala i Bembara. Kako je imala gotovo 2000 pretplatnika, jasno je da se radilo o razrađenom poslovnom modelu. Uz forum i stranicu s odgovorima na često postavljena pitanja, odavala je dojam legalnog IPTV servisa. No, kako funkcionira hvatanje "pirata", objasnio nam je Marko Brgić iz odjela korporativnih i pravnih poslova Hrvatskog Telekoma.
"Vidi se njihova aktivnost na društvenim mrežama. Postoji niz platformi preko kojih oni moraju na neki način poslovati ili se reklamirati. To su najčešće Facebook, Instagram, WhatsApp. Dominantno je da imaju društvene mreže na kojima stvaraju zatvorene grupe gdje razmjenjuju informacije o linkovima i ostale sadržaje. To sve funkcionira na temelju uplate, gdje mi njih hvatamo. Kad netko ima, recimo, PayPal račun, vrlo lako se može doći do njegovih bankovnih podataka. Policija to može istražiti, na temelju naše prijave", objasnio je Brgić.
No, osim društvenih mreža i drugih kanala komunikacije, "pirati" imaju i softvere kojima ilegalno emitiraju sadržaj, najčešće zaobilazeći zaštitu legalnog IPTV sustava. Brgić ističe da je otkrivanje takvih platformi u principu "igra mačke i miša", jer se stalno stvaraju nove zatvorene grupe i ilegalne platforme za razmjenu i emitiranje sadržaja.
"Mi surađujemo s 'media stalkerom', koji se bavi nadzorom društvenih mreža i reagira kad vidi da se nešto ilegalno prenosi. 'Media stalkeru' dajemo parametre unutar kojih trebaju djelovati, a oni samostalno poduzimaju mjere i svaki vikend poskidaju te grupe i linkove. Sve platforme su obveznice Uredbe EU o digitalnim uslugama (Digital Services Act, op.a.). Platforme poput Youtubea, Googlea i Facebooka obvezne su nakon prijave u što kraćem roku poskidati ilegalni sadržaj", istaknuo je Brgić.
vezane vijesti
Talijanski model za europski problem
Tako otprilike funkcionira sustav u Hrvatskoj. On je, istaknuo je stručnjak iz HT-a, dovoljan po pitanju hvatanja domaćih ilegalnih "streamera", ali za one do kojih trag vodi u inozemstvo, potrebna je prekogranična suradnja, što može trajati mjesecima i godinama.
Europska unija je prepoznala problem ilegalnih IPTV servisa, zbog kojih operatori digitalnog sadržaja godišnje gube stotine milijuna eura. Zasad se razmatra koji bi preventivni model na europskoj razini bio najučinkovitiji.
Tu posebno iskače talijanski model, kojeg je u sličnoj varijanti razvila i Grčka. Ondje, tvrdi Brgić, postoji sustav koji po prijavi alarmira nadležnu instituciju, koja izdaje nalog za uklanjanje ilegalnog sadržaja, što se odvija u roku od najviše pola sata. Pritom kaznu dobivaju i pirati, ali i korisnici njihova sadržaja.
"Cijeli sustav je napravljen tako da se radi pomoću naloga nadležne institucije. Mi nemamo takav sustav. Radimo na tome da se zakonski okvir promijeni i da krenemo u smjeru Italije i Grčke. Nekakve su tendencije i na razini EU da se ide u tom smjeru", objasnio je Brgić.
Dvije kazne
Što, pak, čeka splitskog pirata? Prema Kaznenom zakonu, godina dana zatvora, a prema Zakonu o autorskim i srodnim pravima visoka novčana kazna. No, to je samo jedan dio sankcija. HT, kao nositelj prava emitiranja sadržaja koji je završio na njegovoj ilegalnoj platformi, može tražiti i naknadu štete, koja je, rekli smo, procijenjena na 1,6 milijuna eura.
"Mi smo gledali koliko je on dugo bio aktivan na tržištu, koliko je imao korisnika. Uzeli smo trećinu najmanjeg procijenjenog broja korisnika, pod pretpostavkom da bi se oni prebacili kod nas, i onda smo to pomnožili s trajanjem i iznosom prosječne pretplate te došli do konačnog iznosa. To je konzervativan izračun.
Mi imamo štetu od toga što nismo dobili minimalan iznos koji bi nama netko platio da legalno gleda taj sadržaj. Taj sadržaj ne može gledati nigdje drugdje nego kod nas. Šteta koja je nama nastala se kreće u tim okvirima. Mi ga imamo pravo tužiti za taj iznos i na sudu je da odredi koliki je zapravo iznos štete. Realno, koliko god to bilo, može ga dovesti na prosjački štap. On riskira da bude zatvoren i da nam nadoknadi štetu koju je napravio", upozorio je stručnjak iz HT-a.
Potom je poslao još jedno upozorenje. Svi operateri IPTV sadržaja u Hrvatskoj, ali i policija pojačali su nadzor nad emitiranjem sadržaja. HT je podnio još jednu kaznenu prijavu, a Brgić tvrdi da tu neće stati. "Vjerojatnost da će biti uhvaćeni je jako velika", zaključio je.
