Dok azijski tehnološki divovi zahvaljujući umjetnoj inteligenciji bilježe rekordne profite i rast burzi, milijuni ljudi diljem kontinenta suočavaju se s rastom cijena goriva, nestašicama energije i sve većim rizikom od siromaštva. Rat na Bliskom istoku i AI bum stvorili su dvije paralelne ekonomske stvarnosti, a one, upozoravaju ekonomisti, sve više produbljuju društvene nejednakosti i prijete dugoročnoj stabilnosti gospodarstava
Azijska gospodarstva posljednjih mjeseci istodobno prolaze kroz tehnološki procvat i energetsku krizu. U zemljama poput Južne Koreje i Tajvana dionice tehnoloških kompanija dosežu rekordne razine zahvaljujući eksplozivnoj potražnji za čipovima i infrastrukturom za umjetnu inteligenciju, a druge države te regije bore se s visokim cijenama energenata, inflacijom i usporavanjem gospodarskog rasta.
Kontrast je posebno vidljiv u Južnoj Koreji. Tamošnje vlasti pozivaju građane na štednju energije, upozoravaju na posljedice inflacije i slabljenje valute, a istovremeno najveće tehnološke kompanije ostvaruju rekordne profite, piše CNN.
vezane vijesti
K-oblikovana ekonomija
Ekonomisti tvrde da se u Aziji stvara tzv. K-oblikovana ekonomija, pojam koji opisuje sve veći jaz između onih koji profitiraju od tehnološkog razvoja i onih koji snose najveći teret gospodarskih kriza. 'Da, gospodarstvo raste i burze rastu, ali vidimo vrlo ograničen učinak tog bogatstva na svakodnevni život ljudi', rekao je Benson Wu, ekonomist za Koreju i Kinu u Bank of America Merrill Lynch, dodajući: 'To ozbiljno zabrinjava mnoge promatrače.'
Rat u Iranu samo je pogoršao situaciju. Zbog sukoba i poremećaja u Hormuškom tjesnacu, kroz koji inače prolazi petina svjetske nafte, cijene energenata dosegnule su najviše razine u posljednje četiri godine. Azija, koja je izrazito ovisna o energiji s Bliskog istoka, među prvima je osjetila posljedice toga, no učinak nije jednak za sve države.
Napredne tehnološke ekonomije poput Japana, Južne Koreje i Tajvana imaju veće energetske rezerve i dovoljno kapitala da mogu plaćati skuplje energente. S druge strane, zemlje poput Indije, Filipina i Tajlanda, čija gospodarstva više ovise o tradicionalnoj proizvodnji i uslugama, suočavaju se s ozbiljnijim problemima u nabavi goriva i održavanju gospodarskog rasta.
'U tim regijama ljudi ne dijele koristi AI revolucije, a istodobno snažnije osjećaju inflacijski udar uzrokovan krizom na Bliskom istoku', upozorava Wu.
Umjetna inteligencija ubrzava potražnju za poluvodičima i računalnom infrastrukturom. Prema procjenama UN-a, globalno tržište umjetne inteligencije moglo bi do 2033. godine narasti na 4,8 bilijuna dolara, što je 25 puta više nego 2023. godine.
Ima i dobitnika
Najveći dobitnici zasad su azijski proizvođači čipova.
Taiwan Semiconductor Manufacturing Company, poznatiji kao TSMC, glavni je motor rekordnog gospodarskog rasta Tajvana, čije je gospodarstvo u prvom kvartalu poraslo čak 13,69 posto, najviše u gotovo četiri desetljeća, a tamošnja burza postala je šesta najveća na svijetu.
Sličan trend događa se i u Južnoj Koreji, gdje su Samsung Electronics i SK Hynix prijavili rekordne profite zahvaljujući AI potražnji. No AI industrija istodobno troši goleme količine energije i sirovina, a ekonomisti upozoravaju da bi upravo razvoj podatkovnih centara i proizvodnje čipova mogao povećati pritisak na energetske sustave.
Društvene razlike
Upozoravaju i na rastuće društvene razlike. Na Tajvanu, primjerice, industrija poluvodiča zapošljava samo oko četiri posto radne snage, ali početne plaće u tom sektoru mogu biti i pet puta više od prosjeka drugih zanimanja. 'Za javnost i AI industriju sve izgleda kao svijetla budućnost', rekla je Kristy Hsu iz tajvanskog Centra za ASEAN studije, dodajući: 'No ekonomisti vrlo ozbiljno promatraju rastući jaz između različitih skupina stanovništva i sektora.'
Prema procjenama Programa Ujedinjenih naroda za razvoj, aktualna energetska kriza mogla bi gotovo 8,8 milijuna ljudi u azijsko-pacifičkoj regiji gurnuti prema siromaštvu te smanjiti regionalni BDP između 0,3 i 0,8 posto.
Ekonomisti upozoravaju da problem više nije samo azijski. Budući da ostatak svijeta snažno ovisi o azijskoj proizvodnji i trgovini, posljedice bi se mogle preliti i na druga gospodarstva, uključujući SAD i Europu. 'Rizik je da ova K-oblikovana ekonomija ostane trajno podijeljena i da nikada ne dođe do ponovnog približavanja različitih društvenih skupina', upozorio je Frederic Neumann, glavni ekonomist za Aziju u HSBC-u.
Pritom ističe da bi rastuće nejednakosti mogle dugoročno oslabiti potrošnju, povećati društvene napetosti i otežati vođenje monetarne politike u cijelom svijetu.
