Jedan komad kamena pronađen u jugoistočnoj Australiji možda je promijenio sve što smo do sada znali o evoluciji života na kopnu. Na ploči pješčenjaka staroj oko 355 milijuna godina, dvojica amaterskih paleontologa otkrila su fosilizirane otiske stopala s jasno vidljivim kandžama. Iako na prvi pogled nepretenciozan, taj nalaz nosi ogroman znanstveni značaj. Naime, riječ je o najstarijim poznatim tragovima tetrapoda s kandžama, što upućuje na to da su prvi reptili hodali Zemljom znatno ranije nego što se dosad vjerovalo.

Donedavno se smatralo da su prvi četveronošci koji su izašli iz vode na kopno bili slični ribama, još uvijek uvelike ovisni o vodi i bez razvijenih osobina potrebnih za život na suhom. No, tragovi iz Australije pokazuju da su neki od njih već imali kandže - osobinu karakterističnu za amniote, skupinu koja uključuje gmazove, ptice i sisavce. Drugim riječima, prvi pravi kopneni kralježnjaci možda su nastali puno prije nego što smo mislili.

Otkriće je iznenadilo i same znanstvenike. Kada su prvi put vidjeli otiske, odmah su prepoznali kandže, što je bio jasan znak da se ne radi o vodozemcima, nego o životinjama koje su se već dobro prilagodile životu izvan vode. Ovo bacilo novo svjetlo na ulogu poznatih prijelaznih fosila poput Tiktaalika, koji su se dosad smatrali neposrednim precima četveronožaca. Sada se čini da su takvi oblici možda bili samo evolucijski rođaci, a ne izravni preci.

Otisci iz Australije datiraju iz samog početka karbona, a to znači da su napredni kopneni kralježnjaci tada već postojali. Time se i ključno grananje na evolucijskom stablu života koje razdvaja vodozemce od gmazova i sisavaca, moralo dogoditi još ranije, vjerojatno duboko u devonskom razdoblju. Zbog toga bi poznata teorija o postupnom izlasku života iz vode mogla dobiti sasvim novu dimenziju: dok su neki organizmi tek učili koristiti peraje kao noge, drugi su već hodali čvrstim kopnom.

Znanstvenici s Uppsala Sveučilišta, koji su analizirali nalaz, ističu da je riječ o zasad jedinom fosilnom tragu tetrapoda iz najranijeg karbona na području nekadašnjeg superkontinenta Gondvane koji je obuhvaćao današnju Australiju, Afriku, Južnu Ameriku i Indiju. To otvara mnoga pitanja o tome kakve su još vrste mogle postojati, ali za koje još nemamo dokaze.

Idući korak za znanstveni tim je nastavak terenskog rada. Više otisaka moglo bi potvrditi ove zaključke, no ono čemu se najviše nadaju su fosilizirani ostaci tijela samih životinja koje su ostavile te tragove. To bi moglo pružiti još jasniji uvid u izgled i način života prvih reptila – i pokazati koliko zapravo još ne znamo o najranijim poglavljima vlastite evolucijske povijesti, zaključuje Gizmodo.