"Taj posao će biti vrlo zahtjevan s obzirom da se radi o brojnim postojećim, ali i novim kaznenim djelima", kazao je na "aktualcu" ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Habijan odgovarajući na pitanje HDZ-ova Gorana Kaniškog o usklađivanju našeg zakonodavstva s EU direktivom o zaštiti okoliša putem kaznenog prava.

Direktiva do svibnja

Hrvatska Direktivu mora transponirati do svibnja iduće godine, dodao je, istaknuvši kako je ministarstvo oformilo širu međuresornu radnu skupinu koja radi na izmjenama zakona.

"Ključno je da direktiva propisuje minimalna pravila u pogledu definiranja kaznenih djela i određivanja samih sankcija. Velik dio govori i o suzbijanju samih tih kaznenih djela. Činjenica je da će se veliku pažnju trebati usmjeriti na edukaciju, pogotovo kada govorimo o novim kaznenim djelima, a to se odnosi na tužitelje, državne odvjetnike, suce, policiju", rekao je.

Velik dio kaznenih djela koja su propisana EU direktivom već sada su regulirana u našem Kaznenom i drugim zakonima, kazao je Habijan, a kao nova kaznena djela naveo je proizvodnju i izvoz proizvoda povezanih s deforestacijom, kao i proizvodnju, uvoz, izvoz ili ispuštanje fluoriranih stakleničkih plinova.

"Velik je zadatak pred nama, ali zajednički cilj nam je da nastavimo štititi prirodne ljepote na kojima leži RH.", kazao je.

Premijer Andrej Plenković nije čuo, rekao je, za informaciju koju je iznio Krešimir Čabaj (DOMiNO) da bi s prestankom rada nekog od 40 srpskih kulturnih centara, koji se grade hrvatskim novcem, ta nekretnina pripala Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

"Nije mi poznata ta informacija da bi u slučaju prestanka rada kulturnih centara postali vlasništvo Srpske pravoslavne crkve. Nitko nije čuo za to, provjerit ćemo, ali ne vjerujem, ne vidim koja bi bila pravna osnova za tako nešto", poručio je.

Božinović: Odnos prema manjinama stožerni element vladine politike

Predraga Štromara (HNS) zanimalo je kada će na snagu stupiti izmjene zakona o ozakonjenju nezakonito izgrađenih zgrada.

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić rekao je kako je prijedlog zakona u javnom savjetovanju do 15. studenog te da se nada da će kompletni postupak u Saboru biti dovršen do 1. ožujka iduće godine.

"Puno je u javnosti bilo pitanja čemu nova legalizacija - nema nikakve nove legalizacije, već ćemo s izmjenama zakona one zgrade koje su se mogle legalizirati temeljem važećeg zakona, a njihovi vlasnici nisu podnijeli taj zahtjev, ukinuti rok za podnošenje zahtjeva. Po tom zakonu podneseno je 903.000 zahtjeva, neki to pravo nisu podnijeli i sad je velik broj nekretnina koji ne mogu biti u pravnom prometu. Ovaj zakon ne podrazumijeva opću legalizaciju, ostajemo i dalje da ako je zgrada izgrađena prije 21. lipnja 2011., a u prometnim je i energetskim područjima ili u posebno zaštićenim područjima, nema legalizacije", pojasnio je Bačić.

Govoreći o aktivnostima Vlade po pitanju integracije romske zajednice, što je zanimalo HDZ-ova Darka Sobotu, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović naglasio je kako je odnos prema manjinama jedan od stožernih elemenata politike Vlade.

"Ima još dosta izazova, imenovali smo novi sastav Povjerenstva za praćenje uključenosti Roma, dogovorili smo intenzivniji rad. Najveći problem je niska razina završavanja osnovne i srednje škole, to je nešto na čemu moramo dodatno raditi. Novaca ima, ima i dobre volje, a treba organizacijski stvari pojačati, uvezati više resora koji se bave romskom populacijom", naveo je ministar.

Dodao je kako treba raditi i na jačanju integracije romske etničke zajednice u proces tržišta rada.

Lalovac: 70 posto nekretnina kupljeno gotovinom

SDP-ov Boris Lalovac ukazao je na izvješće HNB-a o čak 70 posto kupljenih nekretnina gotovinom te ga je zanimalo kakvi su mehanizmi kontrole i što Vlada radi u suzbijanju sive ekonomije.

"Pregledom portala porezne konkurentnosti, ukupno je prošle godine kupljeno, odnosno obavljeno 27.967 transakcija kada govorimo o poljoprivrednim zemljištima, nešto više od 25.000 građevinskog zemljišta, 27.000 stanova, odnosno apartmana i ukupno 38.500 različitih drugih vrsta nekretnina. Značajan dio kupaca je iz inozemstva, ove godine iz Slovenije 30-ak posto, 23 posto iz Njemačke, oko 10-ak posto iz Austrije", naveo je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac.

S ciljem obuzdavanja značajnog rasta nekretnina, ali i zbog demotiviranja onih koji u špekulantske svrhe ulažu u nekretnine, uveli smo porez na nekretnine, ali i dodatno oporezivanje kratkoročnog najma, poručio je.

"Što se tiče sive ekonomije, nije svaka transakcija obavljena u gotovini ujedno i nešto što je u sivoj zoni. Često se pod to podvlače i one transakcije koje nisu obavljene iz kredita, ali to ne znači da se radi o sivim novcima, nezakonito stečenim sredstvima", rekao je ministar.

Ured za sprječavanje pranja novca detaljno provjerava sve te transakcije, naglasio je.