Objekti koji uđu u unutarnji Sunčev sustav vrlo često otvaraju pitanja o svojem podrijetlu. Nakon rasprava o tome je li ‘Oumuamua prirodni komad stijene ili umjetni objekt, te nagađanja o podrijetlu kometa 3I/Atlas, novo otkriće ponovno potiče sličnu raspravu.

Astrofizičar s Harvarda Avi Loeb smatra da bi najnoviji promatrani objekt mogao biti komad tehnologije, no ali ovaj put zemaljskog podrijetla.

Objekt Arjuna 2025 PN7, otkriven još 2014. putem Pan-STARRS teleskopa, a uočen je tek nedavno zbog izrazito slabog sjaja. Istraživači Carlos i Raúl de la Fuente Marcos sa Sveučilišta Complutense u Madridu sugeriraju da bi mogao biti kvazimjesec, odnosno asteroid koji dijeli orbitu sa Zemljom, ali nije gravitacijski vezan uz nju.

Loeb i njegov suradnik Adam Hibberd u novom radu predlažu drukčije tumačenje: 2025 PN7 možda nije asteroid, nego ostatak sovjetske svemirske letjelice. Prema njihovim modelima, riječ bi mogla biti o Zondu 1, sondi lansiranoj 1964. s ciljem istraživanja Venere. Tijekom misije došlo je do curenja zraka u letjelici i gubitka komunikacije, a njezina je daljnja sudbina ostala nepoznata.

Numeričke simulacije koje je proveo Hibberd pokazuju da je 2025 PN7 ušao u kvazisatellitsku orbitu upravo u razdoblju lansiranja Zonda 1 te da je imao najbliži prolazak pored Venere u srpnju 1964., što se poklapa s planiranim dolaskom sonde. Uz to, objekt ima sličnu heliocentričnu putanju i razinu svjetline kao Zond 1.

Autori ipak upozoravaju da je za potvrdu hipoteze potrebna spektroskopska analiza - promatranje reflektirane svjetlosti moglo bi otkriti sastav površine i razlikovati metalni tehnološki materijal od prirodnog kamenog tijela. Problem predstavlja činjenica da se objekt kretao nešto bliže Suncu nego što bi se očekivalo prema izvornoj putanji Zonda 1.

Loeb i Hibberd zaključuju da bi u slučaju da 2025 PN7 nije sama sonda, ovo mogao biti odvojeni gornji stupanj rakete koja ju je lansirala. Njihovo istraživanje, iako još bez konačnih dokaza, otvara mogućnost da se među asteroidima u blizini Zemlje nalazi i relikt svemirskog doba s početka šezdesetih godina, piše Popular Mechanics.