GEOLOŠKE EKSPLOZIJE

Tempirane bombe koje su uništile dinosaure prijete i nama!

  • Autor: NJD
  • Zadnja izmjena 28.07.2011 12:40
  • Objavljeno 28.07.2011 u 11:40
Erupcija vulkana na jugu Čilea (9)

Erupcija vulkana na jugu Čilea (9)

Izvor: Reuters / Autor: Reuters

Sudbina dinosaura zapečaćena je još pola milijarde godina prije nego što se na Zemlji razvio život dvjema geološkim bombama koje i danas prijete iz jezgre našeg planeta, smatraju skupine američkih i britanskih znanstvenika

Prema novoj hipotezi sva velika izumiranja mogu se povezati s golemim erupcijama lave iz dvije velike izuzetno vruće nakupine koje se nalaze na oko 2800 km ispod Zemljine kore. Ovi su se mjehuri formirali neposredno nakon stvaranja Zemlje prije nekih 4,5 milijardi godina. Ako je hipoteza točna, oni povremeno probijaju Zemljinu koru i izlijevaju goleme oceane lave koji truju atmosferu i brišu cijele grane stabla života.

Znanstvenici i dan danas vode rasprave o tome što je uzrokovalo masovna izumiranja, među kojima i nestanak dinosaurusa. Nema sumnje da se dio krivnje za propast golemih gmazova može svaliti na udar asteroida prije 65 milijuna godina. Međutim, postoje manje poznate skupine stručnjaka koji vjeruju da su masovna izumiranja uzrokovali proboji ogromnih količina lave. U svakom od njih poplavljeno je najmanje 100.000 četvornih kilometara površine, čime su stvorena geološki nova područja nazvana velike vatrene pokrajine (LIP). Jedna od njih je i vulkanska formacija na Dekanskoj visoravni koja je nastala upravo u vrijeme izumiranja dinosaura.

'Postoji zapanjujuća povezanost LIP-ova i masovnih izumiranja', rekao je Andrew Kerr sa Sveučilišta u Cardiffu u Velikoj Britaniji.

Wikipedia

Wikipedia

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Masovna izumiranja
Matthew Jackson sa Sveučilišta u Bostonu tvrdi da je njegov tim pronašao dokaze da su LIP-ovi nastali iz golemih spremnika u Zemljinoj unutrašnjosti starih oko 4,5 milijardi godina. Veći dio Zemljinog plašta modificiran je kasnijim tektonskim promjenama. Međutim, bostonski je tim prošle godine otkrio da 62 milijuna godina stari bazalti sjevernoatlantskog LIP-a sadrže izotope helija, hafnija i olova u odnosima koji su karakteristični za kemiju ranog Zemljinog plašta. Slične omjere otkrili su i u stijenama drugih LIP-ova, što navodi na zaključak da svi oni imaju zajednički drevni izvor.

Stručnjaci smatraju da bi se slični proboji lave mogli dogoditi i u budućnosti.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi