Dok umjetna inteligencija ubrzano napreduje, njezini najmoćniji tvorci grade podzemne bunkere. Mark Zuckerberg, Sam Altman i drugi tehnološki milijarderi kupuju goleme posjede i kopaju zaklone, pritom navodeći 'privatnost' i 'sigurnost' kao razloge. No sve više analitičara smatra da njihova tajanstvena ulaganja otkrivaju dubok strah, i to ne od rata ni klimatskih promjena, nego od onoga što sami stvaraju - umjetne inteligencije koja bi mogla nadmašiti ljudski um. A oni će 'sudnji dan', čini se, dočekati u luksuznim podzemnim skloništima
Mark Zuckerberg navodno je još 2014. godine krenuo s radovima na Kualoa Ranchu na havajskom otoku Kuaiju, svom tamošnjom golemom imanju koje se prostire na 1400 hektara. Prema pisanju Wireda, kompleks uključuje sklonište s vlastitim izvorima energije i hrane, o kojem radnici ne smiju govoriti jer su potpisali ugovore o tajnosti, a od pogleda ga štiti zid visok gotovo dva metra.
Kad su ga prošle godine pitali gradi li podzemno sklonište 'u slučaju kraja svijeta', osnivač Facebooka odgovorio je kratko – 'ne'. Podzemni prostor od oko 500 kvadrata je, rekao je tada, 'samo mali podrum'. No malo tko je u to povjerovao. Osim toga, milijarder je otkupio čak 11 nekretnina u četvrti Crescent Park u Palo Altu u Kaliforniji, pod kojima navodno gradi još jedan podzemni prostor od 650 kvadrata.
Iako se u građevinskim dozvolama spominju 'podrumi', susjedi ga zovu drukčije – bunkerom ili 'Batmanovom špiljom milijardera'. A Zuckerberg nije jedini u tome, piše BBC. Nagađa se i o drugim tehnološkim liderima koji su kupili komade zemlje s podzemnim prostorima, spremnima za prenamjenu u luksuzne bunkere vrijedne više milijuna funti.
vezane vijesti
Znaju li oni nešto što mi ne znamo?
Suosnivač LinkedIna Reid Hoffman davno je priznao da mnogi iz Silicijske doline posjeduju svojevrsno 'osiguranje od apokalipse'. Pola bogataša, ustvrdio je, ima plan B – kuće i skloništa na Novom Zelandu. Pa jesu li se oni doista počeli pripremati za rat, posljedice klimatskih promjena ili neki drugi katastrofalni događaj za koji mi obični smrtnici još ne znamo?
U posljednjih nekoliko godina napredak umjetne inteligencije samo je povećao taj popis potencijalnih egzistencijalnih problema, a mnogi su duboko zabrinuti zbog brzine njezina napretka. Ni OpenAI-evi ljudi nisu iznimka u tome. Prema knjizi novinarke Karen Hao, glavni znanstvenik i suosnivač Ilya Sutskever navodno je na jednom sastanku tvrtke predložio kolegama da iskopaju podzemno sklonište za vrhunske znanstvenike tvrtke prije nego što tako moćna tehnologija – kao što je opća umjetna inteligencija (AGI) – bude puštena u svijet.
AGI označava trenutak u kojem bi strojevi trebali dosegnuti razinu ljudske inteligencije. I dok se OpenAI, DeepMind i Anthropic utrkuju u razvoju takvih sustava, njihovi čelnici sve češće javno priznaju da se istodobno boje onoga što stvaraju.
Sam Altman lani je rekao da će AGI 'stići prije nego što to većina ljudi očekuje', Demis Hassabis iz DeepMinda predviđa da će se to dogoditi u idućih deset godina, a Dario Amodei iz Anthropica smatra da bi prvi oblici 'moćne umjetne inteligencije' mogli postojati već 2026. godine.
No ne misle svi da će to doći tako brzo. 'Znanost o umjetnoj inteligenciji jest izvanredna, ali nismo ni blizu razine ljudske inteligencije', kaže profesorica Wendy Hall sa Sveučilišta u Southamptonu. Njezino mišljenje dijeli Babak Hodjat, tehnički direktor tvrtke Cognizant: 'Prije AGI-ja treba napraviti niz temeljnih proboja. To neće biti jedan trenutak nego proces.'
Strah od distopije
U Silicijskoj dolini AGI je tek uvod u nešto još veće – ASI, umjetnu superinteligenciju koja bi mogla nadmašiti čovjeka. Još je 1958. godine mađarsko-američki matematičar John von Neumann uveo pojam 'singularnosti', trenutka u kojem stroj postane pametniji od svog tvorca.
O toj ideji nedavno su pisali i bivši šef Googlea Eric Schmidt, Craig Mundy i pokojni Henry Kissinger u knjizi 'Genesis', tvrdeći da će 'supermoćna' tehnologija s vremenom preuzeti donošenje odluka umjesto ljudi.
No dok jedni sanjaju o tehnološkom raju, drugi strahuju od distopije. Elon Musk često govori o svijetu u kojem će AI donijeti 'univerzalni visoki dohodak' i obilje svega. Drugi, poput Tima Berners-Leeja, tvorca World Wide Weba, upozoravaju: 'Ako je sustav inteligentniji od nas, moramo ga moći isključiti.'
Jesmo li prepustili previše moći velikim tech tvrtkama?
Američka vlada pokušala je 2023. godine uvesti sigurnosne provjere za AI sustave, ali je predsjednik SAD-a Donald Trump ukinuo dio tih propisa, nazvavši ih 'kočnicom inovacija'. U Ujedinjenom Kraljevstvu osnovan je državni AI Safety Institute, no mnogi smatraju da države kaskaju za tempom privatnih korporacija. Europska unija pak pokušava obuzdati apokaliptične scenarije AI Actom.
A što ako cijela paranoja nije opravdana? Profesor Neil Lawrence sa Sveučilišta Cambridge smatra da je pojam 'opće umjetne inteligencije' besmislen. 'To je kao da govorimo o 'općem vozilu'. Avion, auto i bicikl imaju različite svrhe. Tako je i s AI-jem.' Po njemu, pravi rizik nije AGI, već činjenica da smo već sada prepustili previše moći velikim tehnološkim kompanijama i njihovim narativima.
Danas umjetna inteligencija već nadmašuje čovjeka u mnogim zadacima – od analize medicinskih snimki do pisanja tekstova – ali još uvijek ne posjeduje svijest ni emocije. 'LLM-ovi (veliki jezični modeli) nisu svjesni svog znanja', objašnjava Hodjat. 'Ljudi imaju svijest, strojevi ne.'
