Umjetna inteligencija (AI) postala je sastavni dio svakodnevnog života, od sadržaja na društvenim mrežama do glasovnih asistenata. No kako tehnologija napreduje, granica između stvarnog i umjetnog postaje sve tanja. Prema novom istraživanju, objavljenom u časopisu PLoS One, većina ljudi više ne može prepoznati razliku između AI generiranih glasova i onih stvarnih, od kojih su klonirani.

Znanstvenici su sudionicima pustili uzorke 80 glasova, od kojih je polovica bila stvarna, a polovica generirana umjetnom inteligencijom. Sudionici su trebali procijeniti razinu pouzdanosti i dominantnosti glasova koje su čuli. Pokazalo se da su generički AI glasovi lakše prepoznati kao umjetni, no klonirani glasovi - oni koji su stvoreni na temelju stvarnih ljudskih snimki - uspjeli su zbuniti ispitanike. Čak 58 posto njih pogrešno ih je označilo kao prave dok je 62 posto stvarnih glasova točno prepoznato kao ljudsko.

'Najvažniji zaključak istraživanja jest da AI generirani glasovi, posebno glasovni klonovi, zvuče jednako ljudski kao i stvarne snimke', objasnila je dr. Nadine Lavan, glavna autorica studije i viša predavačica psihologije na Sveučilištu Queen Mary u Londonu. 'Zapanjujuće je to što smo koristili komercijalno dostupne alate. Svatko može stvoriti realističan glas bez tehničkog znanja ili velikih troškova.'

Opasnosti glasovnog kloniranja

Tehnologija kloniranja glasa analizom i imitacijom ključnih obilježja stvarnog glasa upravo zbog svoje preciznosti postala je oružje prevaranata jer koriste snimke s društvenih mreža za imitiranje osoba bliskih žrtvi, a najugroženiji su stariji građani. Istraživanje Sveučilišta u Portsmouthu pokazalo je da je dvije trećine osoba starijih od 75 godina doživjelo pokušaj telefonske prijevare, a 60 posto njih uključivalo je glasovne pozive.

AI kloniranje izazvalo je zabrinutost i u zabavnoj industriji jer su glasovi poznatih osoba korišteni bez pristanka. Scarlett Johansson je, primjerice, prošle godine javno prozvala OpenAI zbog korištenja glasa koji je 'jezivo podsjećao' na njezin iz filma 'Her'. Glasovni deepfakeovi također su upotrijebljeni za imitaciju političara i novinara, s ciljem širenja dezinformacija i utjecaja na javno mnijenje.

Dr. Lavan istaknula je da AI tvrtke moraju preuzeti odgovornost: 'Preporučujemo da developeri surađuju s etičarima i zakonodavcima te razmotre pitanja vlasništva nad glasovima, pristanka i prava u sve složenijem tehnološkom okruženju.'

Kad umjetni glas pomaže?

Unatoč zloupotrebama, AI glasovi mogu imati i pozitivne primjene, osobito za osobe koje ne mogu govoriti. 'Ova tehnologija već dugo pomaže onima s govornim poteškoćama, a Stephen Hawking bio je najpoznatiji primjer toga. Ono što je novo jest mogućnost da korisnici personaliziraju svoj umjetni glas', navodi Lavan.

Danas mogu rekreirati svoj glas ili stvoriti potpuno novi, onaj koji odražava njihov identitet. Takva personalizacija otvara vrata većoj dostupnosti i raznolikosti u obrazovanju, medijima i audioknjigama. Jedno istraživanje pokazalo je da AI audio učenje povećava motivaciju i angažman učenika, posebno onih s poremećajem pažnje (ADHD).

Lavan dodaje da bi budući razvoj mogao omogućiti prevođenje glasa na druge jezike bez gubitka identiteta govornika, što bi imalo velik utjecaj na globalnu komunikaciju i kulturnu razmjenu, piše Euronews. Kako umjetni glasovi postaju sve prisutniji, ostaje pitanje kako će ljudi reagirati kada znaju da razgovaraju s AI-em. 'Željela bih istražiti kako svijest o tome mijenja način na koji se odnosimo prema umjetnim glasovima', kaže Lavan.