opasan otpad

Svemirsko smeće uskoro bi moglo okovati Zemlju, no kao i uvijek - postoji nada

  • Autor: Damir Rukavina
  • Zadnja izmjena 09.04.2021 21:48
  • Objavljeno 09.04.2021 u 13:52
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: MARK GARLICK / Sciencephoto / Profimedia

Let u svemir nikad nije bio jeftiniji. Uskoro bismo zbog toga mogli dobiti nebo ispunjeno satelitima svih vrsta i oblika koji polako ali sigurno nižu orbitu zatrpavaju nesmiljenom količinom malo do vrlo opasnog otpada. Na sreću, postoje ljudi koji su tog svjesni još od kraja prošlog stoljeća. Pitanje je - tko ih želi slušati?

Uz dolazak nove ere letova u svemir, sve je veći i broj članova znanstvene zajednice koje zabrinjava prevelik broj objekata u niskoj Zemljinoj orbiti. Štoviše, riječ 'zabrinutost' relativno je blag pojam uzmemo li potencijalne implikacije koje donosi nova era satelitskog interneta, najnovija pomama super milijardera koji 'jeftin i kvalitetan satelitski internet' planiraju ponuditi svakom žitelju našeg planeta.

Situacija nije bila baš zavidna prije pedeset godina kad je prijenos pola kilograma tereta u svemir koštao preko 7,000 dolara, a kamoli danas kad su u igru ušle privatne kompanije poput SpaceX-a koje istu stvar nude za ispod 1200 dolara. Kako god okrenuli, nova era satelita i svemirskog otpada je pred nama, dok mjere za sprečavanje trajnih posljedica još hvataju korak.

Prva linija obrane

Prvi na liniji obrane čistog neba su, očekivano, ljudi koji u njega gledaju skoro cijeli profesionalni život. Astronomi i fizičari čija svakodnevna istraživanja zavise o pogledu na bistro nebo u ovom trenu crtaju mjesta na nebeskom svodu koja još nisu prekrivena satelitima i otpadom, a ako međunarodna zajednica ne odluči stati na kraj rapidnoj ekspanziji svemirskog smeća, mogli bi se oprostiti od astronomije pomoću zemaljskih promatračnica - pogotovo onih koje rade u infracrvenom spektru kojeg većina satelita učinkovito odbija nazad prema Zemlji.

Inicijativa iza koje od 2007. stoje i Ujedinenje nacije predstavlja svojevrsni rezon u cijeloj situaciji te bi, uz određene mjere kojih bi se Musk, Bezos i njihove kompanije trebale držati, mogla ne zaustaviti, već obuzdati sve veće zagađivanje neba. SpaceX, konkretno, zna što tisuće sitnih satelita u orbiti mogu napraviti. Njihov potez, naravno, nije prekid slanja rojeva internetskih letjelica u nisku orbitu, već zatamnjivanje njihovih kućišta, rješenje koje astronomi smatraju nedovoljnim ali ga istovremeno podržavaju kao gestu dobre volje.

Trenutna reflektivnost satelita je i dalje prevelika, a SpaceX je planira reducirati još 2.5 puta. Drugim riječima, koliko god da SpaceX nastoji smanjiti nanesenu štetu, sve je izglednije da nas čeka budućnost u kojoj će astronomija na tlu morati proći kroz promjene.

Mali koraci prema naprijed

'Riječ je o dobivenoj bitki, a ne rat.' rekao je Jonathan McDowell, astronom sa sveučilišta Harvard. 'Dobili smo to da prosječna osoba više neće vidjeti satelite dok mu lete nad glavom'.

Sateliti i tone otpada u nižoj orbiti ne stvaraju glavobolje samo astronomima. Potencijalne poteškoće bi, ukoliko nešto ne poduzmemo, orbitu mogle pretvoriti u ekvivalent streljane gdje komadići otpada veličine pikule lete brzinom od preko 22.000 kilometara na sat. Ovakvo što bi, tvrde izvori, u određenim okolnostima moglo oštetiti druga tijela u orbiti, uključujući oklop Međunarodne svemirske postaje.

Ovo je, prema Engadgetu, znanstvenike i inženjere ESA-e (i drugih agencija) potaknulo da počnu razvijati, nazovimo ih, svemirske smetlare - letjelice opremljene različitim nožicama i mrežama. One bi bile lansirane u orbitu gdje će obuhvatiti smeće i onda se zajedno s njim sunovratiti u užareni zagrljaj Zemljine atmosfere. Ekstremnije varijante uključuju oko dva kilometra duge 'elektrodinamičke vrpce' koje bi doslovno vukle hrpu smeća u atmosferu gdje će ih dočekati sudbina slična onoj objekata koje bi sanirala ESA.

SpaceX ide dalje

SpaceX, doduše, ne planira stati - njihov plan je do 2027. lansirati 12.000 satelita koji će okružiti Zemlju i svima ponuditi bežični internet. Dio satelita već kruži Zemljom te pruža pristup internetu nekim udaljenim zajednicama u ruralnoj Americi. Muskovoj je kompaniji dozvoljeno lansiranje 42.000 letjelica, no kompanija cilja na 20 puta više od trenutnog broja satelita u orbiti. Podsjetimo, Starlink nije jedini pružatelj internetskih usluga - svoju flotu u orbitu planira ispaliti i konkurencija koja uključuje nastojanja najbogatijeg čovjeka na svijetu i vlasnika Amazona, Jeffa Bezosa.

Inženjer Tony Mallama je u sklopu objavljenih rezultata nedavno istraživanja izračunao da Starlinkovi imaju indeks svjetline 5.82, što znači da u određenim uvjetima ne mogu biti viđeni golim okom. 'U većini uvjeta, čak i ako je nebo tamno, sateliti neće biti vidljivi golim okom', rekao je McDowell. SpaceX kaže da će novi sateliti ići do 7.0 te biti 2.5 puta tamniji nego što su sad.

FCC koji odobrava letove i korištenje internetskih satelita u SAD-u tvrdi da neremećenje astronomskih studija 'nije uvjet za licenciranje'. McDowell se nada da će FCC, Federalna administracija za zrakoplovstvo i Ujedinjeni narodi stvoriti strože regulacije koje će potencijalnu štetu uzeti u obzir. 'Treba nam globalna regulacija', rekao je McDowell.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!