Kristersson, čelnik Umjerene stranke koja predvodi desni centar u švedskoj vladi, izjavio je za poslovni list Dagens industri da AI koristi 'prilično često', osobito kada želi usporediti različite pristupe nekom problemu.

'Koristim ga često, ako ni zbog čega drugog, onda radi drugog mišljenja. Što su drugi učinili? I trebamo li mi ići potpuno suprotnim putem? To su pitanja koja postavljam', rekao je, prenosi Guardian.

Upozorenja iz znanstvene zajednice

Kristerssonove izjave izazvale su val zabrinutosti među stručnjacima za tehnologiju i etiku. Aftonbladet, jedan od najčitanijih švedskih dnevnika, u uredničkom je komentaru optužio premijera da je „podlegao AI psihozi oligarha“, aludirajući na globalni entuzijazam velikih tehnoloških kompanija za primjenu umjetne inteligencije u svakoj sferi društva.

Profesorica informatike sa Sveučilišta Karlstad, Simone Fischer-Hübner, u razgovoru za Aftonbladet upozorila je na moguće sigurnosne i etičke rizike. 'Morate biti vrlo oprezni. Ne smije se koristiti ChatGPT za obradu osjetljivih podataka', rekla je.

Na kritike se osvrnuo i Kristerssonov glasnogovornik Tom Samuelsson, koji je pokušao ublažiti reakcije naglašavajući da se AI koristi samo za općenite smjernice. 'Naravno da se ne radi o sigurnosno osjetljivim informacijama. Riječ je o korištenju alata više u smislu brainstorminga', izjavio je.

'Nismo glasali za ChatGPT'

Ipak, zabrinutost ne jenjava. Virginia Dignum, profesorica odgovorne umjetne inteligencije na Sveučilištu Umeå, smatra da AI jednostavno nije sposoban za donošenje smislenih političkih prosudbi.

'AI ne daje mišljenja. On samo reproducira stavove onih koji su ga stvorili. Što ga više koristimo za banalne stvari, to je veća opasnost da postanemo pretjerano samouvjereni u sustav', rekla je za Dagens Nyheter. 'Moramo zahtijevati garancije pouzdanosti. Na kraju krajeva – nismo glasali za ChatGPT.'