Sve češća upotreba alata umjetne inteligencije u svakodnevnom radu i učenju potaknula je rasprave o tome kakav dugoročni učinak takva tehnologija ima na ljudske kognitivne sposobnosti. Iako se AI često koristi za pomoć pri pisanju eseja, analizi podataka ili provjeri usklađenosti dokumenata s određenim zahtjevima, dio stručnjaka upozorava da preveliko oslanjanje na takve alate može dovesti do slabljenja kritičkog razmišljanja i sposobnosti samostalnog rješavanja problema.

Zabrinjavajući trend

Ranije ove godine Massachusetts Institute of Technology objavio je istraživanje u kojem se pokazalo da su osobe koje su koristile ChatGPT za pisanje eseja tijekom zadatka imale smanjenu aktivnost u dijelovima mozga povezanim s kognitivnom obradom. Sudionici tog istraživanja također su imali poteškoća s citiranjem vlastitih radova u usporedbi s onima koji nisu koristili AI alate. Istraživači su zaključili da rezultati ukazuju na potrebu ozbiljnog razmatranja mogućeg smanjenja sposobnosti učenja.

U istraživanju je sudjelovalo 54 ispitanika s MIT-a i obližnjih sveučilišta, a njihova moždana aktivnost mjerena je elektroencefalografijom. Sudionici su koristili umjetnu inteligenciju za sažimanje eseja, pronalaženje izvora, poboljšanje gramatike i stila te za generiranje i razradu ideja, iako su neki smatrali da AI u tom posljednjem segmentu nije osobito učinkovit.

Učinak vidljiv i izvan sektora obrazovanja

Slična zabrinutost pojavila se i u zasebnom istraživanju koje su proveli Carnegie Mellon University i Microsoft. Analizirajući navike 319 uredskih radnika koji redovito koriste AI alate, istraživači su utvrdili da veće povjerenje u sposobnosti alata često vodi manjem ulaganju u kritičko razmišljanje. Zaključeno je da, iako generativna umjetna inteligencija može povećati učinkovitost, istodobno može smanjiti angažman i potaknuti dugoročnu ovisnost o tehnologiji na štetu samostalnog razmišljanja.

Slični rezultati zabilježeni su i među školskom populacijom u Ujedinjenom Kraljevstvu. Istraživanje koje je u listopadu objavio Oxford University Press pokazalo je da šest od deset učenika smatra kako je umjetna inteligencija negativno utjecala na njihove vještine povezane sa školskim radom. Ipak, stručnjaci ističu da slika nije jednoznačna. Prema riječima dr. Alexandre Tomescu iz OUP-a, velika većina učenika navodi da im je AI pomogao u razvoju barem jedne vještine, poput rješavanja problema, kreativnosti ili ponavljanja gradiva, iako dio njih priznaje da im je tehnologija učinila izvršavanje zadataka prelaganim.

Potreba za učinkovitim mjerama

Upravo zbog toga mnogi učenici izražavaju potrebu za jasnijim smjernicama o pravilnom korištenju umjetne inteligencije. ChatGPT, koji prema podacima tvrtke ima više od 800 milijuna aktivnih korisnika tjedno, objavio je skup preporučenih upita za studente kako bi se tehnologija koristila na produktivniji način. Međutim, profesor Wayne Holmes sa Sveučilišnog koledža u Londonu smatra da to nije dovoljno te upozorava na manjak neovisnih istraživanja o učinkovitosti i sigurnosti ovih alata u obrazovanju.

Holmes se pritom poziva i na primjere iz medicine, gdje je uočena pojava kognitivne atrofije kod dijela stručnjaka koji se previše oslanjaju na AI sustave. Istraživanje Harvard Medical Schoola pokazalo je da je umjetna inteligencija poboljšala rezultate nekih kliničara, dok je kod drugih imala suprotan učinak, bez jasnog objašnjenja razloga. Autori tog rada naglasili su potrebu dubljeg razumijevanja interakcije ljudi i AI-ja kako bi se osiguralo da tehnologija unapređuje, a ne narušava ljudske sposobnosti.

Slična zabrinutost postoji i u obrazovanju, gdje se postavlja pitanje donose li bolji rezultati uz pomoć AI-ja ujedno i bolje razumijevanje gradiva. Kako ističe Holmes, postoji rizik da učenici i studenti postižu kvalitetnije ishode, ali uz slabije stvarno učenje.

OpenAI: Učenici previše koriste ChatGPT

Iz OpenAI-ja poručuju da su svjesni ove rasprave. Jayna Devani, zadužena za međunarodno obrazovanje u toj tvrtki, naglašava da studenti ne bi trebali koristiti ChatGPT za puko prebacivanje obaveza na tehnologiju. Prema njezinim riječima, alat ima veću vrijednost ako se koristi kao svojevrsni tutor koji pomaže razložiti problem i voditi korisnika prema razumijevanju, osobito u situacijama kada nema neposrednog pristupa nastavnicima.

Unatoč tome, stručnjaci upozoravaju da korisnici moraju razumjeti kako AI alati funkcioniraju, kako se obrađuju podaci i da se dobiveni rezultati uvijek kritički provjeravaju. Umjetna inteligencija, ističu, nije tek napredna verzija kalkulatora, već tehnologija s dalekosežnim implikacijama koja zahtijeva informirano i odgovorno korištenje, zaključuje BBC.