Scenarij kao iz hollywoodskog filma: golemi asteroid juri prema Zemlji, znanstvenici provjeravaju izračune i nema greške. Udar bi mogao izbrisati civilizaciju, osim ako se razorni asteroid ne preusmjeri. Iako zvuči kao znanstvena fantastika, ova prijetnja sve se ozbiljnije shvaća
Jedan od nedavno uočenih asteroida, 2024 YR4, u početku je imao procijenjenu vjerojatnost udara u Zemlju od 3,1 posto do 2032., no ona je smanjena na 0,0017 posto. Ipak, nove procjene govore da je vjerojatnije da će pogoditi Mjesec – i to s 4,3 posto šanse. Taj asteroid, veličine 53 do 67 metara, nazivan i 'ubojicom gradova', u tom bi slučaju mogao izbaciti stotine tona krhotina prema Zemlji, ugrožavajući satelite, letjelice i astronaute.
Prije toga, u travnju 2029., asteroid Apophis – veći od Eiffelova tornja – proći će na svega 32.000 kilometara od Zemlje. Bit će vidljiv golim okom, a ta bliska putanja bila je dovoljan povod da Ujedinjeni narodi (UN) proglase 2029. godinom planetarne obrane.
vezane vijesti
Dinosauri kao podsjetnik
Najpoznatiji udar u povijesti čovječanstva doveo je do izumiranja dinosaura prije 66 milijuna godina. Profesor Colin Snodgrass sa Sveučilišta u Edinburghu podsjeća: 'Takve stvari se događaju. Rijetko, ali događaju se. I postoji nešto što možemo učiniti.'
Ipak, najveća prijetnja ne dolazi iz dalekog svemira. Prema profesoru Chrisu Lintottu s Oxforda, opasniji su asteroidi iz našeg Sunčevog sustava, osobito oni koji nakon susreta s Marsom ili Jupiterom promijene orbitu i presijeku Zemljinu, piše Guardian.
Lintott pritom umiruje - šanse za udar ogromnog asteroida (poput onog koji je dokrajčio dinosaure) iznimno su male – jednom u 10 do 100 milijuna godina. 'Zasad znamo za samo četiri takva asteroida koji bi mogli biti opasni, i nijedan nije na putu prema nama.'
Ali manji asteroidi također mogu izazvati ozbiljnu štetu. NASA bilježi 556 eksplozivnih udara objekata veličine 1 do 20 metara u posljednjih 20 godina. U Chelyabinsku 2013. godine, 20-metarski asteroid eksplodirao je iznad grada snagom 30 puta većom od bombe bačene na Hirošimu, ozlijedivši stotine ljudi.
Zemljani su spremni(ji)
Asteroidi promjera oko 140 metara posebna su briga stručnjaka. Statistički, jedan takav pogodi Zemlju otprilike svakih 20.000 godina, a mogao bi izazvati razaranja velikih razmjera. NASA ima zadatak detektirati i pratiti sve takve objekte.
U tome će pomoći novi teleskop Vera C. Rubin u Čileu koji će, u sljedećih 10 godina, povećati broj poznatih bliskih objekata sa 37.000 na 127.000. Samo u prvih 10 sati rada otkrio je sedam novih asteroida koji će proći blizu Zemlje – bez opasnosti od udara.
NASA također priprema NEO Surveyor, prvi svemirski teleskop dizajniran upravo za detekciju asteroida i kometa opasnih za Zemlju. Lansiranje se očekuje 2027. godine. Europska svemirska agencija (ESA) razvija sličnu misiju Neomir koja bi trebala prepoznati objekte veličine 20 metara koji dolaze iz smjera Sunca.
Edward Baker iz britanskog Nacionalnog svemirskog operativnog centra uvjerava: 'U dobroj smo poziciji. Ne vidim scenarij kao iz filma Don’t Look Up – iako ne bih imao ništa protiv da me glumi Leonardo DiCaprio.'
Od nadzora do obrane
Znanstvenici nisu zadovoljni samo promatranjem. U rujnu 2022. NASA je uspješno testirala metodu preusmjeravanja asteroida udarom – misija DART pogodila je asteroid Dimorphos i skratila trajanje orbite za 32 minute. U 2024. ESA je lansirala misiju Hera koja će 2026. analizirati mjesto udara.
'DART je bio učinkovitiji nego što smo očekivali. No pitanje je jesmo li jednostavno imali sreće ili su svi asteroidi slični', komentira Lintott.
Konačna poruka znanstvenika jest da budućnost izgleda sigurno. 'Nikad nismo bili sigurniji. I postat ćemo još sigurniji jer što ih više otkrijemo – to imamo više vremena za reakciju', zaključuje Lintott. Za to vrijeme ESA šaljivo poručuje na promotivnim majicama: 'Dinosauri nisu imali svemirsku agenciju.'
