Galaksija nastala 930 godina nakon Velikog praska pruža rijedak uvid u rane dane našeg svemira
Udaljena galaksija, nazvana 'Kozmičko grožđe', pokazuje neobičnu strukturu s više od desetak zbijenih područja u kojima se stvaraju zvijezde, raspoređenih poput grozda grožđa. Ovo je mnogo više nego što su astronomi smatrali mogućim za galaksiju iz ranog svemira, piše Space.
Prema procjenama, ova galaksija formirala se svega 930 milijuna godina nakon Velikog praska. Novo istraživanje otkrilo je da sadrži najmanje 15 masivnih zvjezdotvornih nakupina u svom rotirajućem disku, koje na slikama izgledaju poput svijetlećih ljubičastih bobica u svemiru.
Do otkrića pomoću kozmičkog povećala
Astronomi su je otkrili koristeći NASA-in Svemirski teleskop James Webb (JWST) i opservatorij ALMA (Atacama Large Millimeter/submillimeter Array), uz pomoć fenomena gravitacijskog lećenja. U ovom slučaju, bliža galaksija RXCJ0600-2007 poslužila je kao 'kozmičko povećalo' za detaljnije promatranje udaljenog objekta.
'Riječ je o jednoj od najsnažnije gravitacijski povećanih udaljenih galaksija ikada otkrivenih,' izjavio je Seiji Fujimoto, glavni autor studije, u priopćenju Sveučilišta Texas u Austinu. 'Zahvaljujući ovom prirodnom povećanju, u kombinaciji s promatranjima nekih od najnaprednijih svjetskih teleskopa, dobili smo jedinstvenu priliku proučiti unutarnju strukturu udaljene galaksije s neviđenom osjetljivošću i razlučivošću.'
vezane vijesti
Znanstvenici su prikupili više od 100 sati promatranja kako bi analizirali 'Kozmičko grožđe'. Ranije snimke s Hubbleovog teleskopa sugerirale su da se radi o glatkom rotirajućem disku, no detaljnija mjerenja pomoću ALMA-e i JWST-a otkrila su daleko složeniju sliku – guste nakupine plina spremne za formiranje novih zvijezda.
Svemir kad je bio mlad
'Naša promatranja pokazuju da je svjetlost mladih zvijezda u nekim ranim galaksijama dominantno raspoređena u više masivnih, gustih i kompaktnih nakupina, umjesto u jednoj ravnomjerno raspoređenoj strukturi,' pojasnio je suautor studije Mike Boylan-Kolchin sa Sveučilišta Texas u Austinu.
Otkriće mijenja dosadašnje razumijevanje rasta ranih galaksija, pružajući prvi jasni dokaz veze između malih unutarnjih struktura galaksije i njezine ukupne rotacije. To sugerira da bi mnoge galaksije, koje su se dosad činile glatkima, zapravo mogle skrivati slične masivne zvjezdotvorne nakupine.
Rezultati istraživanja objavljeni su 7. kolovoza u časopisu Nature Astronomy.
