Opservatorij će moći pratiti kozmičke objekte u pokretu, a smješten je na visini od oko 1600 metara, na planini Cerro Pachón u Čileu
Opservatorij Vera C. Rubin objavio je svoje prve slike, čime je službeno započeo svoju desetogodišnju misiju pod imenom Legacy Survey of Space and Time (LSST), koja će donijeti dosad najopsežnije i najdetaljnije kartiranje južnog neba. Smješten na planini Cerro Pachón u Čileu, na visini od oko 1600 metara, Rubin će svakih nekoliko noći skenirati cijelo južno nebo, koristeći teleskop Simonyi promjera 8,4 metra i najveću digitalnu kameru na svijetu, LSSTCam, veličine manjeg automobila.
Prva objavljena slika prikazuje klaster Djevica (Virgo), golemu skupinu galaksija udaljenu gotovo 54 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje. Na toj se slici nalazi oko 10 milijuna galaksija, a impresivno je što to predstavlja tek 0,05 posto od ukupno 20 milijardi galaksija koje će Rubin zabilježiti do kraja istraživanja. U konačnici, podaci s Rubina obuhvatit će oko 40 milijardi nebeskih tijela, broj koji nadmašuje broj živih ljudi na Zemlji.
Ono što Rubin čini posebno moćnim nije samo količina podataka, već i mogućnost praćenja promjena u svemiru kroz vrijeme. Ova 'astro-kinematografija', kako je opisuje predsjednik talijanskog Nacionalnog instituta za astrofiziku Roberto Ragazzoni, omogućuje proučavanje dinamičkih procesa, poput pulsiranja zvijezda, prolazaka planeta ispred zvijezda, pa čak i eksplozija supernova, smrti masivnih zvijezda.
Tko je bila Vera C. Rubin?
Vera Florence Cooper Rubin (1928. - 2016.) bila je američki astronom te jedna od pionira istraživanja stopa okretanja galaksija. Otkrila je razliku između predviđenog i promatranog kutnog zakretanja galaksija promatranjem njihovih rotacijskih krivulja. Njezina su dostignuća spominjana u mnogim drugim radovima, uključujući onima koja potvrđuju postojanje tamne tvari.
Odlikovanja koja su joj dodijeljena tijekom života uključuju Bruce medalju, Zlatnu medalju Kraljevskog astronomskog društva i Državna medalja za znanost. Rubin je cijelog života također zagovarala za žene u polju znanosti te je često spominjala i poticala mlade astronomkinje.
Posebna pažnja bit će usmjerena na tip Ia supernove, koje su važne jer se zbog svoje predvidljive svjetline koriste za mjerenje udaljenosti u svemiru. Rubin će također pratiti asteroide i druga mala tijela u Sunčevom sustavu, potencijalno pridonoseći obrani Zemlje od prijetnji iz svemira. U prvom tjednu rada, otkriveno je više od 2100 novih asteroida.
Jedna od najdojmljivijih slika koju je Rubin objavio prikazuje maglice Trifid i Laguna - 'zvjezdane jaslice' gdje se rađaju nove zvijezde, udaljene 4.000 do 9.000 svjetlosnih godina. Kombinacijom 678 pojedinačnih snimaka, prikazani su oblaci plina i prašine u nevjerojatnoj jasnoći i detalju.
Dodatne slike prikazuju detalje klastera Djevica, uključujući spiralne galaksije, sudarajuće galaksije i tisuće zvijezda iz naše galaksije. Fascinantno je da su te slike izvučene iz tek djelića jednog punog snimka koji već sada otkriva sposobnost promatračnice da vidi najtamnije i najudaljenije objekte u svemiru.
Znanstvenici ističu kako Rubin neće samo pružiti vizualne podatke, već će omogućiti revoluciju u astronomiji. Sofisticirani softver LSST Science Pipelines omogućuje obradu ogromne količine informacija, čime se otvaraju vrata analizi fenomena koji su do sada bili nevidljivi.
Sara Bonito iz Upravnog odbora LSST Discovery Alliance kaže da je Rubin 'generacijska prilika', naslijeđe koje će oblikovati nove naraštaje znanstvenika i omogućiti razumijevanje širokog spektra pojava, od tamne tvari, preko strukture Mliječne staze, do najnepredvidljivijih događaja na nebu.
S desetljećem istraživanja pred sobom, Rubin će stvoriti dosad neviđenu 'dinamičku kartu' svemira, donoseći nam svemir u pokretu, u boji, kroz vrijeme. Budućnost astronomije nikada nije bila svjetlija.