Ukrajina je u nekoliko godina razvila novi model protuzračne obrane temeljen na presretačkim dronovima, a on se pokazao učinkovitijim i znatno jeftinijim od tradicionalnih sustava. Tehnologija nastala na bojištu danas privlači interes međunarodnih saveznika suočenih s istom prijetnjom od iranskih dronova
Noćno nebo na istoku Ukrajine mirno je i posuto zvijezdama, ali na tlu vlada stalna pripravnost. Male skupine vojnika promatraju horizont, čekajući iranske dronove Šahid, koje Rusija lansira u valovima. U toj tišini testiraju svoje improvizirane presretače – tehnologiju koja je u nekoliko godina iz nužde prerasla u jednu od ključnih inovacija modernog ratovanja.
Ukrajina je od jeseni 2022. godine, kada su se Šahidi pojavili na bojištu, prošla put od gotovo potpune nemoći do razvoja vlastitog sustava obrane temeljenog na dronovima. Danas specijalizirane posade presreću neprijateljske letjelice u zraku, koristeći stalno unapređivanu tehnologiju razvijenu izravno na frontu, piše AP.
Taj razvoj nije rezultat velikih obrambenih programa, već improvizacije i brzog učenja. Male jedinice, poput one iz 127. brigade, postale su svojevrsni laboratoriji vojne inovacije – mjesta na kojima se tehnologija razvija u realnom vremenu pod pritiskom svakodnevnih napada. Paralelno s tim raste i domaće tržište presretačkih dronova, čiji proizvođači već privlače interes na međunarodnim sajmovima naoružanja.
Interes dolazi i izvan Europe. Predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da su se američki saveznici s Bliskog istoka obratili Ukrajini za pomoć u obrani od istih iranskih dronova koje Rusija koristi već godinama u akcijama na Ukrajinu. Iran je, naime, koristio slične sustave i u napadima na ciljeve povezane sa SAD-om i Izraelom, pri čemu su ponekad nadjačali i znatno sofisticiranije zapadne protuzračne sustave.
'Nismo jednog dana odlučili da ćemo ratovati dronovima. Počeli smo jer nismo imali ništa drugo', kaže pilot iz 127. brigade, koji zbog vojnih pravila ostaje anoniman.
Razlika u cijeni objašnjava zašto je ovaj pristup postao ključan. Dok jedna raketa sustava Patriot stoji oko dva milijuna dolara, mali presretački dron može koštati tek oko 2200 dolara i, ako promaši cilj, može se ponovno upotrijebiti. 'Razlika je golema. A učinak? Nimalo lošiji', kaže pilot.
Boriti se protiv dronova - dronovima
Prekretnica je došla kada su ukrajinski vojnici shvatili da klasični sustavi ne mogu učinkovito pratiti agilne izviđačke dronove. Rješenje je bilo jednostavno: boriti se protiv dronova drugim dronovima. Jedan od ključnih trenutaka bio je kada je ukrajinski pilot srušio ruski izviđački dron Orlan koristeći svoju letjelicu. 'Tada sam shvatio – ovo je rat dronova', prisjeća se zapovjednik brigade.
Sljedeći izazov bili su Šahidi, brzi i izdržljivi dronovi koji djeluju duboko iza linije fronta. U suradnji s lokalnom obrambenom tvrtkom, ukrajinske snage razvile su presretače nalik malim zrakoplovima, sposobne pratiti njihove brzine i ostati dulje u zraku. Jedan od takvih sustava, Skystriker, razlikuje se od klasičnih FPV dronova po konstrukciji s krilima, što mu daje veću izdržljivost.
Suradnja vojske i industrije u Ukrajini često ide korak dalje, a važnu ulogu imaju i nevladine organizacije i volonteri koji povezuju proizvođače i vojnike. Zaklada Come Back Alive pokrenula je tako 2024. godine projekt Dronopad. Kako se tehnologija razvijala, presretački dronovi postajali su sve brži te danas dosežu brzine veće od 200 kilometara na sat, što omogućuje učinkovito rušenje ciljeva poput Šahida.
No ključ nije samo u tehnologiji, nego u načinu njezine primjene. 'Sve se svodi na akciju i reakciju', kaže voditelj projekta Taras Timočko, dodajući: 'Obje strane stalno razvijaju nove metode i protumjere. Upravo taj ciklus pokreće evoluciju ratovanja dronovima.'
Iako su u početku mnogi sumnjali u učinkovitost ovakvog pristupa, rezultati na terenu govore drugačije. 'Zvali su to protuzračnom obranom za siromašne', kaže Timočko, ističući: 'Ali pokazalo se da ona ponekad može biti učinkovitija od protuzračne obrane za bogate.'