Sve države članice obvezne su Europskoj komisiji prijaviti koja nacionalna tijela će nadzirati provedbu AI zakona i kontrolirati tržišni nadzor. Time proizvođači i pružatelji AI sustava formalno ulaze pod regulatornu 'lupu'.

Međutim, prema navodima Euronewsa, još u svibnju bilo je neizvjesno koje će institucije uopće biti imenovane u polovici zemalja članica. Komisija tada nije htjela komentirati tko je spreman, ali se očekuje kašnjenje u državama koje su nedavno imale izbore.

'Ključno je da nadležna tijela budu imenovana što prije, ali i da budu stručno osposobljena te adekvatno financirana kako bi nadzirala širok spektar rizika, uključujući prijetnje temeljnim pravima', upozorava Laura Lazaro Cabrera iz Centra za demokraciju i tehnologiju.

Artur Bogucki iz Centra za europske političke studije (CEPS) kaže kako kašnjenja nisu iznenađujuća: 'Zemlje moraju uspostaviti tijela nadzora, definirati kazne i zaposliti stručnjake iz područja umjetne inteligencije, kibernetičke sigurnosti i zaštite podataka. A sve to u vremenu kada vlada nestašica tehnoloških talenata.'

Dodatni izazov, ističe, bit će koordinacija različitih tijela na razini EU-a i država članica, osobito u kontekstu preklapanja s GDPR-om, Aktom o digitalnim uslugama i Aktom o digitalnim tržištima.

Kazne do 35 milijuna eura ili sedam posto globalnog prihoda

Istoga dana, 2. kolovoza, počinje primjena odredbi koje omogućuju izricanje financijskih kazni za kršenje AI zakona. Kazne mogu doseći do 35 milijuna eura ili sedam posto ukupnog godišnjeg globalnog prihoda prekršitelja, ovisno o tome koji je iznos veći. Za mala i srednja poduzeća predviđene su blaže kazne.

Kako upozorava Cabrera, predstoji znatna raznolikost u načinu na koji će države članice implementirati ove odredbe i određivati visinu kazni, osobito u slučaju kada su javna tijela prekršitelji. 'Forum shopping (praksa podnošenja tužbe u onoj jurisdikciji koja će najpovoljnije tretirati tužbeni zahtjev) u ovom slučaju ipak ima svoja ograničenja, jer nacionalna nadzorna tijela imaju nadležnost nad svakim proizvodom koji ulazi na tržište Unije. Kazne su samo jedno od sredstava koja im stoje na raspolaganju', dodaje.

Bogucki naglašava da će se struktura upravljanja morati nositi i s različitim političkim pristupima unutar država članica, primjerice u vezi sa zabranjenim praksama poput biometrijske identifikacije. 'Bez snažnih mehanizama koordinacije na razini EU-a, mogli bismo vidjeti sličnu fragmentaciju kakva je već prisutna u provedbi GDPR-a', upozorava.

Pravila za sustave opće namjene (GPAI)

Od kolovoza se primjenjuju i nova pravila na sustave opće namjene (GPAI), uključujući velike jezične modele. Europska komisija je u srpnju objavila dobrovoljni Kodeks prakse za GPAI, kojim želi potaknuti pružatelje da postignu usklađenost s AI zakonom.

Kodeks obuhvaća pitanja transparentnosti, autorskih prava i sigurnosti, a potpisnici će biti pod manjim regulatornim nadzorom. No, potpisivanje ne znači izuzeće od zakonskih obveza. Američki tehnološki div Meta odbio je potpisati kodeks, tvrdeći da ograničava inovacije. Suprotno tome, OpenAI i Google najavili su da će pristupiti inicijativi.

Komisija je poručila da oni koji ne potpišu mogu očekivati dodatni nadzor. Osim toga, svi AI proizvodi lansirani nakon 2. kolovoza moraju biti odmah usklađeni s pravilima, dok proizvodi koji su već na tržištu imaju dvogodišnje prijelazno razdoblje.

Zakon o umjetnoj inteligenciji i dalje se uvodi postupno, kroz faze. Konačna primjena u cijelosti predviđena je za 2. kolovoza 2027. godine. Do tada će pružatelji i korisnici AI tehnologija u EU-u morati naučiti plivati u sve kompleksnijem regulatornom okruženju koje će, barem u teoriji, štititi prava građana – bez gušenja inovacije.