U kafiću u Moskvi, poznatom po besplatnom Wi-Fi-ju i dobroj kavi, 41-godišnja dizajnerica interijera Irina uključuje VPN da bi preko WhatsAppa razgovarala s prijateljima u inozemstvu. Nakon toga isključuje VPN da bi kupila kartu na internetskoj stranici Ruskih željeznica jer korisnicima s uključenim alatima za prikrivanje lokacije nije dopušten pristup. Potom uzima drugi mobitel kako bi provjerila poruke klijenata na državnoj aplikaciji MAX.

Tako izgleda svakodnevica u Rusiji nakon što je Kremlj ove godine pojačao kontrolu nad internetom. Građani se sve više oslanjaju na tehnička rješenja da bi zaobišli ograničenja i nastavili koristiti popularne strane aplikacije poput WhatsAppa i Telegrama, prenosi Independent.

Riječ je o najopsežnijem pooštrenju internetskih ograničenja tijekom vladavine ruskog predsjednika Vladimira Putina. Prema navodima proruskih oporbenih stranaka, poznatih blogera i poslovnih ljudi, mjere su u pojedinim trenucima uzrokovale probleme u bankarskom sektoru, prometu i internetskoj trgovini, zbog čega raste nezadovoljstvo među građanima prije parlamentarnih izbora u rujnu.

Čak su i neki influenceri, koji inače izbjegavaju političke teme, javno kritizirali nova ograničenja.

Nezadovoljstvo digitalnim restrikcijama, uz rast cijena, povećanje poreza i zamor javnosti zbog rata u Ukrajini, smatra se jednim od razloga pada Putinove popularnosti. Prema podacima državnog istraživačkog centra VTsIOM, potpora predsjedniku pala je sa 75,1 posto u veljači na 65,6 posto u travnju, što je najniža razina od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. U međuvremenu se djelomično oporavila te sada iznosi nešto manje od 67 posto.

Ruske vlasti potiču građane da koriste domaće alternative stranim aplikacijama i internetskim servisima, pozivajući se na potrebu jačanja 'digitalnog suvereniteta'. No dio korisnika prema takvim rješenjima ostaje oprezan. Kritičari Kremlja i pojedine zapadne tehnološke tvrtke upozoravali su da bi državna aplikacija MAX mogla poslužiti za nadzor korisnika, a tvrtka VK, koja upravlja njome, odbacuje takve tvrdnje.

Irina zato koristi poseban uređaj samo za MAX.

'Naravno da je sve to velika gnjavaža, ali što drugo možemo?' rekla je Reutersu pod uvjetom da se objavi samo njezino ime, dodajući: 'S vremenom se naviknete. Dani mi prolaze u uključivanju i isključivanju VPN-a, prebacivanju između različitih aplikacija za dopisivanje te korištenju različitih virtualnih lokacija ili čak različitih telefona.'

Korištenje VPN-a

VPN usluge omogućuju korisnicima da preusmjere internetski promet preko poslužitelja izvan Rusije te tako zaobiđu dio ograničenja.

Prema pisanju ruskog lista Kommersant, pozivajući se na podatke konzultantske tvrtke Digital Budget, samo u ožujku zabilježeno je 9,2 milijuna preuzimanja pet najpopularnijih aplikacija za VPN putem trgovine Google Play, što je čak 14 puta više nego u istom mjesecu prošle godine. 'Nikada prije nismo vidjeli ovakvu stopu rasta', izjavio je Sarkis Darbinjan, aktivist za internetske slobode koji živi u Lisabonu.

Kremlj tvrdi da su internetska ograničenja nužna zbog sigurnosnih razloga i rata u Ukrajini, a ruske vlasti prikazuju ga kao egzistencijalni sukob sa Zapadom. No Putin je u travnju pozvao vladu na oprez. 'Kontraproduktivno je usredotočiti se isključivo na zabrane i ograničenja', poručio je zastupnicima.

Od slobodnijeg interneta do digitalne kontrole

Za razliku od nekih drugih autoritarnih država, Rusija je godinama ostavljala građanima relativno slobodan pristup stranim aplikacijama i zapadnim medijima. Naravno, sigurnosne službe nadzirale su političke protivnike, ali većina ljudi mogla je bez većih problema koristiti strane platforme.

To se počelo mijenjati nakon početka rata u Ukrajini.

Od prošle godine ruska sigurnosna služba FSB nalaže telekom operaterima povremeno gašenje mobilnog interneta u pojedinim regijama, uz obrazloženje da ukrajinski dronovi mogu koristiti mobilne mreže za navigaciju, a regulator Roskomnadzor blokira ili usporava sve veći broj aplikacija i internetskih stranica koje smatra izvorima nezakonitog ili ekstremističkog sadržaja.

Osim toga, WhatsApp i Telegram optužili su ruske vlasti da pokušavaju prisiliti korisnike na korištenje manje sigurnih aplikacija koje podržava država.

Napetosti su porasle u ožujku, kada je Moskvu pogodio poremećaj internetskih usluga koji je trajao gotovo tri tjedna. Prema izvorima bliskim Kremlju, problemi su izazvali nezadovoljstvo čak i među državnim dužnosnicima koji se oslanjaju na internet i Telegram u političkim kampanjama.

Reuters navodi da čak i pojedini lojalni državni službenici koriste VPN-ove i nose više mobitela da bi državne aplikacije držali odvojene od ostatka svog digitalnog života, a neki navodno uklanjaju mikrofone i kamere s uređaja na kojima koriste MAX zbog straha od mogućeg nadzora. 'Čak i ako ne radite ništa zabranjeno, nitko ne želi da FSB čita njegove poruke', rekao je jedan od Reutersovih izvora.

Građani se prilagođavaju, ali frustracije rastu

Iako korištenje VPN-a u Rusiji nije zabranjeno, vlasti su blokirale pristup stotinama takvih servisa, stvarajući svojevrsnu igru mačke i miša između regulatora i korisnika. U travnju su državne institucije, banke i veliki internetski trgovci počeli onemogućavati pristup korisnicima koji imaju uključen VPN, a posljedice su se brzo osjetile i u gospodarstvu.

Digital Budget zabilježio je pad internetskog prometa od oko deset posto na platformi Wildberries, najvećem ruskom internetskom trgovcu. Prema istraživanju neovisnog centra Levada Center, udio Rusa koji koriste VPN porastao je s 23 posto 2022. godine na 36 posto ove godine.

No mnogi građani radije koriste servise koji funkcioniraju bez dodatnih tehničkih komplikacija. MAX, lansiran prošle godine, prema podacima vlasnika danas ima više od 85 milijuna dnevno aktivnih korisnika. Kada su u ožujku navigacijske aplikacije prestale raditi u Moskvi, dostavljači su koristili Wi-Fi mreže trgovina i restorana da bi preuzeli upute za dostavu, a u isto vrijeme prodaja papirnatih karata grada više se nego udvostručila.

Kremlj je posljednjih tjedana ublažio retoriku i počeo uvjeravati javnost da su prekidi mobilnog interneta privremena mjera. No mnogi Rusi su skeptični. 'Kod nas postoji izreka: nema ničeg trajnijeg od privremenog', zaključila je Irina.