Ljeto bi trebalo biti godišnje doba u kojem imamo najviše energije. Više vremena provodimo na otvorenom, dani su dulji, a godišnji odmor mnogima napokon donosi priliku za predah. Ipak, nemali broj ljudi upravo se tijekom najtoplijih mjeseci osjeća pospano, usporeno i iscrpljeno.

Ujutro se bude umorni iako su proveli dovoljno vremena u krevetu, koncentracija im slabi već sredinom dana, a aktivnosti koje inače obavljaju bez problema odjednom zahtijevaju mnogo više napora.

Najlakše je sve pripisati vrućini. No prof. dr. sc. prim. Darko Katalinić, dr. med. iz Croatia Poliklinike ističe da ljetni umor nije zamišljena pojava niti znak lijenosti.

„Riječ je o posljedici niza fizioloških, psiholoških i okolišnih čimbenika koji djeluju istodobno“, objašnjava liječnik.

Tijelo radi i dok mirujemo

Jedan od glavnih razloga krije se u načinu na koji organizam regulira tjelesnu temperaturu. Kada temperatura zraka poraste, krvne žile u koži se šire, pojačava se znojenje, a srce mora intenzivnije raditi kako bi se višak topline oslobodio.

„Organizam tijekom toplinskog vala neprestano radi, čak i kada osoba miruje“, kaže prof. Katalinić, dodajući da takve prilagodbe zahtijevaju dodatnu energiju. Posljedice mogu biti osjećaj težine u tijelu, slabija fizička izdržljivost i opći manjak energije.

Vrućinu gotovo uvijek prati i pojačan gubitak tekućine. Problem je u tome što mnogi čekaju da osjete žeđ, a ona se ne mora javiti na vrijeme.

„Žeđ nije rani pokazatelj manjka tekućine, nego se pojavljuje tek kada je dehidracija već uznapredovala“, upozorava liječnik.

Čak i blaga dehidracija može smanjiti koncentraciju, usporiti reakcije, pojačati glavobolju i stvoriti osjećaj da svaki napor zahtijeva više energije nego inače. Stanje mogu dodatno pogoršati veće količine kave i alkohola.

Kod osoba koje se intenzivno znoje nije važna samo voda. Znojenjem se gube i natrij, kalij i magnezij, elektroliti potrebni za normalan rad mišića i živčanog sustava.

„Kod osoba koje se obilno znoje njihov nedostatak može uzrokovati slabost, mišićne grčeve, vrtoglavicu i osjećaj da organizam nema dovoljno energije“, navodi prof. Katalinić.

Možete spavati osam sati, a ipak se ne naspavati

Drugi čest razlog ljetne iscrpljenosti krije se u lošijoj kvaliteti sna. Kako bismo normalno zaspali, unutarnja temperatura tijela mora se sniziti. Tijekom toplih i sparnih noći taj je prirodni proces otežan.

„San postaje plići, češće dolazi do buđenja, a udio dubokog sna se smanjuje“, objašnjava liječnik.

Zato je moguće provesti isti broj sati u krevetu kao tijekom zime, ali se ujutro probuditi s osjećajem da se nismo dovoljno odmorili. Kada se takve noći ponavljaju, posljedica može biti izražen dnevni umor.

Ni ljetni način života uvijek nam ne ide u prilog. Dulje večeri donose kasnije odlaske na spavanje, češća druženja i putovanja, dok godišnji odmor nerijetko znači naglo povećanje tjelesne aktivnosti.

„Iako je tjelesna aktivnost iznimno korisna za zdravlje, naglo povećanje opterećenja bez odgovarajućeg odmora može dovesti do kumulativnog umora“, kaže prof. Katalinić.

Istodobno se često mijenjaju prehrambene navike. Preskaču se obroci, jede se manje proteina, a više jednostavnih ugljikohidrata i slatkih napitaka, što može uzrokovati oscilacije razine glukoze u krvi i dodatno pojačati iscrpljenost.

Kada umor više nije samo posljedica ljeta?

Uobičajeni umor zbog vrućine, manjka sna ili dehidracije najčešće ima prepoznatljiv uzrok. Javlja se nakon boravka na visokim temperaturama, većeg napora ili nekoliko loše prospavanih noći.

„Takav se umor obično postupno smanjuje nakon odmora, kvalitetnog sna, dovoljnog unosa tekućine i rashlađivanja organizma“, objašnjava liječnik.

Osoba bi se nakon jednog ili dva dana oporavka trebala ponovno osjećati energičnije. Znak za oprez je umor koji nema jasno objašnjenje, ne prolazi nakon odmora ili traje tjednima.

„Takav umor nije samo osjećaj pospanosti, nego dubok osjećaj iscrpljenosti koji otežava obavljanje svakodnevnih aktivnosti“, ističe prof. Katalinić.

Posebnu pozornost treba obratiti na pridružene simptome. Neobjašnjiv gubitak tjelesne mase, dugotrajno povišena temperatura, noćno znojenje ili povećani limfni čvorovi mogu upućivati na kronične infekcije, autoimune ili druge bolesti.

Umor praćen otežanim disanjem, bolovima u prsima, preskakanjem srca ili oticanjem nogu može biti povezan s bolestima srca ili pluća. Pojačana žeđ, učestalo mokrenje i gubitak kilograma mogu biti prvi znak šećerne bolesti.

Liječnik upozorava i na simptome poremećaja rada štitnjače. Kod smanjene funkcije štitnjače uz umor se mogu javiti usporenost, suha koža, opadanje kose, zatvor i povećanje tjelesne težine. Kod pojačane funkcije mogući su ubrzan rad srca, nervoza, drhtanje ruku i gubitak kilograma.

„Umor koji traje dulje od četiri tjedna bez jasnog razloga, progresivno se pogoršava ili značajno utječe na svakodnevni život zahtijeva liječničku procjenu“, poručuje prof. Katalinić.

Umor se može javiti i prije razvoja anemije

Među najčešćim uzrocima dugotrajne iscrpljenosti je nedostatak željeza. Ono je sastavni dio hemoglobina, proteina koji prenosi kisik iz pluća do tkiva.

Kada su zalihe željeza iscrpljene, mogu se javiti umor, slabost, vrtoglavica, ubrzan rad srca, otežano disanje pri naporu, bljedilo kože te pojačano ispadanje kose.

„Važno je znati da se umor može javiti i prije nego što hemoglobin postane snižen, kada su smanjene samo zalihe željeza, odnosno vrijednost feritina“, ističe liječnik.

Manjak željeza posebno je čest kod žena reproduktivne dobi, trudnica, osoba s obilnim menstrualnim krvarenjem, vegetarijanaca i vegana te bolesnika s kroničnim bolestima probavnog sustava.

Izražen umor i slabost može uzrokovati i nedostatak vitamina B12. Uz iscrpljenost se mogu pojaviti trnci u šakama i stopalima, utrnulost, poteškoće s ravnotežom, zaboravljivost i slabija koncentracija.

„Dugotrajan neliječeni nedostatak vitamina B12 može uzrokovati trajna oštećenja živčanog sustava“, upozorava prof. Katalinić.

Folna kiselina također je važna za stvaranje i sazrijevanje krvnih stanica, dok vitamin D sudjeluje u očuvanju zdravlja kostiju, radu mišića i regulaciji imunološkog sustava.

Ipak, liječnik napominje da dodatno uzimanje vitamina ne mora pomoći osobi koja nema dokazani nedostatak.

Dodaci prehrani nisu univerzalno rješenje

Kada se osjećamo umorno, jedna od prvih reakcija često je kupnja željeza, magnezija, multivitamina ili vitamina D. No prof. Katalinić upozorava da dodaci prehrani nisu bezazleni samo zato što su lako dostupni.

„Suvremena medicina temelji se na dokazima koji jasno pokazuju da dodaci prehrani nisu univerzalno korisni za sve ljude“, kaže liječnik.

Umor i slabost mogu biti posljedica bolesti koje nemaju veze s manjkom vitamina, poput poremećaja rada štitnjače, šećerne bolesti, kroničnih infekcija, bolesti srca, depresije ili poremećaja spavanja.

Samoinicijativno uzimanje pripravaka može stvoriti lažan osjećaj sigurnosti i odgoditi postavljanje stvarne dijagnoze.

Ni pravilo prema kojem se višak vitamina jednostavno izlučuje iz tijela nije uvijek točno. Vitamini A, D, E i K pohranjuju se u organizmu, a njihovo prekomjerno uzimanje može imati štetne posljedice.

„Prevelik unos željeza može uzrokovati oštećenje jetre, gušterače i srca, dok višak cinka može dovesti do nedostatka bakra, anemije i oslabljene funkcije imunološkog sustava“, navodi prof. Katalinić.

Dodaci mogu djelovati i jedni na druge te utjecati na lijekove. Kalcij može otežati apsorpciju željeza, velike doze cinka smanjiti apsorpciju bakra, a magnezij i kalcij ometati apsorpciju pojedinih antibiotika i hormona štitnjače.

„Laboratorijske pretrage omogućuju da se liječenje prilagodi stvarnim potrebama pojedinca“, zaključuje liječnik.

Kada odmor više nije dovoljan

Povremena iscrpljenost tijekom ljeta najčešće nije razlog za zabrinutost. Tijelo se prilagođava vrućini, gubi više tekućine, san je često lošiji, a dnevni ritam drukčiji nego u ostatku godine.

Dovoljno tekućine, redoviti obroci, izbjegavanje najvećih vrućina i kvalitetniji san prvi su koraci koji mogu pomoći.

No ako se energija ni nakon odmora ne vraća, a iscrpljenost počinje otežavati posao, obiteljske obveze ili svakodnevne aktivnosti, umor nije dobro ignorirati.

Kako poručuje prof. Katalinić, simptomi poput umora i manjka energije nisu dovoljni da bismo sami zaključili koji vitamin ili mineral organizmu nedostaje. Umjesto nagađanja i nasumičnog posezanja za dodacima prehrani, sigurniji je put ciljano provjeriti moguće uzroke i nalaze protumačiti uz liječničku procjenu.