Dugotrajna izloženost vrućini može dovesti do dehidracije, pada krvnog tlaka, problema sa srcem i disanjem, toplinskog udara, ali i pogoršanja postojećih bolesti.

Iako se ove preporuke ponavljaju iz godine u godinu, dobro ih je ponoviti i imati na umu. Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo naglašavaju da je važno biti spreman i upoznati se s najvažnijim uputama za zaštitu od vrućine i svih posljedica koje toplinski valovi mogu ostaviti.

Kako visoke temperature djeluju na organizam?

Tijelo se tijekom velikih vrućina pokušava rashladiti širenjem krvnih žila i znojenjem. No, zbog gubitka tekućine može doći do poremećaja u radu organizma.

Vrućina posebno teško pada osobama koje boluju od astme i kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) jer može izazvati otežano disanje, bronhospazam i nadražujući kašalj.

Visoke temperature utječu i na krvožilni sustav. Širenje krvnih žila može sniziti krvni tlak, a zbog dehidracije krv postaje gušća, što povećava rizik od stvaranja ugrušaka, moždanog udara i srčanog udara.

Manjak tekućine dodatno opterećuje bubrege te može povećati rizik od nastanka bubrežnih kamenaca.

Opasnosti od prekomjernog izlaganja suncu

UV zračenje može uzrokovati opekline kože, ubrzano starenje, slabljenje imunosnog sustava te povećati rizik od raka kože. Dugotrajno izlaganje očiju UV zrakama može pridonijeti razvoju sive mrene.

Posebnu zaštitu trebaju novorođenčad i mala djeca, čija je koža osjetljivija na sunce.

Toplinski udar – kada tijelo više ne može regulirati temperaturu

Toplinski udar nastaje kada se tjelesna temperatura naglo povisi, a organizam se više ne može dovoljno učinkovito hladiti.

Razlikujemo dva oblika toplinskih udara – klasični i naporom izazvani toplinski udar. Klasični toplinski udar nastaje prilikom duljeg izlaganja vrućini, a uglavnom se javlja u ljetnim mjesecima i kod starijih, posebno slabo pokretnih osoba. Toplinski udar izazvan naporom karakterističan je za zdrave i aktivne ljude, konkretnije, posebne skupine poput sportaša, građevinskih ili drugih radnika na otvorenom.

Simptomi mogu uključivati:

• vruću i suhu kožu
• glavobolju
• vrtoglavicu i slabost
• zbunjenost i nemir
• grčeve
• gubitak svijesti

Kod pojave ozbiljnih simptoma potrebno je odmah pozvati liječničku pomoć.

Kako se zaštititi tijekom velikih vrućina?

Pijte dovoljno tekućine

Ne čekajte osjećaj žeđi. Tijekom vrućina potrebno je redovito piti vodu i izbjegavati alkohol, zaslađena i kofeinska pića jer mogu dodatno pridonijeti dehidraciji.

Dobri izbori su:

• voda
• nezaslađeni napici
• razrijeđeni sokovi
• juhe i napici bogati elektrolitima

Posebno treba paziti na djecu i starije osobe koje često slabije osjećaju žeđ.

Izbjegavajte najtopliji dio dana

Preporučuje se izbjegavati boravak na izravnom suncu između 10 i 17 sati, posebno za:

• djecu
• trudnice
• starije osobe
• osobe sa srčanim i kroničnim bolestima

Ako morate raditi na otvorenom, redovito se odmarajte u hladu i pijte dovoljno vode.

Rashladite tijelo i prostor

Za lakše podnošenje vrućina pomoći mogu:

• tuširanje mlakom vodom
• hladni oblozi
• lagana odjeća od prirodnih materijala
• šešir ili kapa
• sunčane naočale
• boravak u klimatiziranom prostoru

Dom je najbolje rashladiti tijekom noći i ranih jutarnjih sati. Danju treba zatvoriti prozore, spustiti rolete i smanjiti korištenje uređaja koji stvaraju dodatnu toplinu.

Ako koristite klima-uređaj, temperatura u prostoru ne bi trebala biti više od oko 7 stupnjeva niža od vanjske temperature.

Što jesti tijekom toplinskog vala?

Preporučuju se manji i laganiji obroci s više tekućine. Dobri izbori su:

• svježe voće
• povrće
• lagane juhe
• smoothieji

Treba izbjegavati tešku hranu bogatu bjelančevinama koja dodatno opterećuje organizam.

Pomozite osobama koje su najugroženije

Tijekom velikih vrućina važno je obratiti pažnju na starije osobe, kronične bolesnike i osobe koje žive same.

Provjerite jesu li:

• dovoljno hidrirane
• u rashlađenom prostoru
• uzimaju li lijekove koji mogu utjecati na ravnotežu tekućine u tijelu

Kada potražiti pomoć liječnika?

Ako se pojave jaka slabost, vrtoglavica, intenzivna žeđ, glavobolja, grčevi ili osjećaj izrazite nemoći, potrebno je odmah otići u hladniji prostor i početi unositi tekućinu.

Kod simptoma poput gubitka svijesti, poremećaja ponašanja, vruće suhe kože ili jakih grčeva potrebno je odmah pozvati hitnu pomoć.

Pravovremena zaštita i pridržavanje preporuka mogu značajno smanjiti rizik od zdravstvenih posljedica tijekom toplinskih valova.