Prof. dr. sc. Edvard Galić, prim. dr. med., ravnatelj KB-a Sveti Duh i predstojnik Klinike za unutarnje bolesti, rekao je u središnjem Dnevniku HTV-a da liječnici tijekom ekstremnih temperatura češće primaju pacijente zbog zdravstvenih problema povezanih s vrućinom.

U hitnim službama najčešće bilježe dehidraciju, vrtoglavicu, nesvjesticu i nagli porast krvnog tlaka, dok su među težim slučajevima najčešći poremećaji srčanog ritma, srčani i moždani udari.

'Ako ne unosimo dovoljno tekućine, krv postaje gušća, raste rizik od tromboze, infarkta i moždanog udara', upozorio je Galić. Iako su srčane bolesti jedan od najčešćih razloga hospitalizacije tijekom cijele godine, broj prijema dodatno raste u ljetnim mjesecima. 'Ljeti je stopa prijema nešto viša. Uz upalu pluća i sepsu, najčešće bilježimo poremećaje srčanog ritma, srčane i moždane udare', rekao je.

U hitnim službama ipak prevladavaju lakši slučajevi, među kojima su dehidracija, vrtoglavica, nesvjestica i povišeni krvni tlak.

Što se događa s tijelom na velikim vrućinama

Ljudski organizam nastoji održavati tjelesnu temperaturu između 36 i 37 stupnjeva, no za vrijeme toplinskog vala mora se intenzivnije rashlađivati.

'Krvne žile se šire, intenzivnije se znojimo i brže dišemo kako bismo snizili temperaturu tijela', objasnio je Galić.

Problem nastaje kada tijelo izgubi previše tekućine, a osoba je ne nadoknadi na vrijeme. 'Volumen krvi se smanjuje, krv postaje viskoznija i gušća, dolazi do pada tlaka i povećava se rizik od tromboze, infarkta i moždanog udara', upozorio je.

Najugroženiji stariji i kronični bolesnici

Najvećem riziku izložene su starije osobe i kronični bolesnici, osobito oni sa srčanim zatajenjem i koronarnom bolešću, pacijenti skloni aritmijama, dijabetičari te osobe koje su već pretrpjele srčani ili moždani udar.

'Savjetujemo im da češće mjere krvni tlak i tjelesnu težinu te prate količinu i boju urina. Ako primijete simptome, trebaju se odmah javiti liječniku', poručio je Galić.

Liječnici upozoravaju i da kronični bolesnici tijekom vrućina ne bi trebali samoinicijativno smanjivati doze lijekova ili prestati uzimati propisanu terapiju. 'Svojevoljno mijenjanje terapije može biti opasnije od toplinskog vala. O prilagodbi doze lijekova, osobito diuretika i lijekova za tlak, uvijek treba odlučiti liječnik', naglasio je.

Hladno pivo dodatno dehidrira organizam

Iako mnogi tijekom velikih vrućina posežu za hladnim pivom, Galić upozorava da alkohol ne pomaže organizmu da podnese visoke temperature. 'Alkohol djeluje kao diuretik, dehidrira organizam i širi krvne žile, što može dovesti do pada tlaka', rekao je.

Posebno je upozorio na konzumaciju energetskih pića tijekom vrućina, kao i njihovo kombiniranje s intenzivnim fizičkim naporom. 'Energetska pića sadrže velike količine kofeina, srce zbog njih radi brže, a posebno su opasna tijekom velikih vrućina i intenzivnog fizičkog napora', istaknuo je.

Klima-uređaji mogu biti važna zaštita

Galić je odbacio tvrdnju da su klima-uređaji sami po sebi štetni za zdravlje. Naprotiv, smatra ih važnom zaštitom za starije osobe i kronične bolesnike, pod uvjetom da se pravilno koriste.

'Klima je veliki saveznik, ali prostor ne smije biti previše rashlađen', rekao je.

Preporučio je da temperatura u zatvorenim prostorima bude između 24 i 26 stupnjeva. Nagli prijelazak s velike vrućine u izrazito rashlađenu prostoriju može dodatno opteretiti srce i krvožilni sustav. 'Najvažnija je postupna prilagodba organizma', zaključio je Galić.