Podatkovni centri postali su jedna od ključnih meta suvremenog ratovanja jer njihovim uništenjem ne nestaju samo podaci, nego mogu stati platni sustavi, opskrbni lanci i svakodnevne usluge na koje se oslanjaju milijuni ljudi, upozorio je stručnjak za kibernetičku sigurnost i umjetnu inteligenciju Tomislav Vazdar u središnjem Dnevniku HTV-a
Govoreći o nedavnim napadima na velike podatkovne centre na Bliskom istoku, Vazdar je istaknuo da su dronovi otvorili potpuno novo pitanje zaštite digitalne infrastrukture. Dosad su se podatkovni centri uglavnom štitili od požara, poplava, nestanka električne energije i kibernetičkih napada, no fizički napadi iz zraka mijenjaju dosadašnja pravila.
'1. ožujka napadnuta su tri velika Amazonova podatkovna centra na Bliskom istoku. Dva su potpuno uništena, a jedan je teško oštećen', rekao je Vazdar za HRT. Objasnio je da se takav oblik napada dosad gotovo nije uzimao u obzir pri projektiranju i zaštiti podatkovnih centara.
'Sada imamo prvi kinetički udar pomoću preciznih uređaja, odnosno dronova. Nitko nije očekivao napade iz zraka na podatkovne centre', upozorio je. Posljedice jednog od napada u Ujedinjenim Arapskim Emiratima pokazale su koliko su svakodnevne aktivnosti ovisne o radu digitalne infrastrukture. 'Kada je pogođen i uništen podatkovni centar u Emiratima, prestalo je kartično plaćanje. Ljudi više nisu mogli provoditi nikakve transakcije', istaknuo je Vazdar.
vezane vijesti
Podaci se najčešće čuvaju na više lokacija kako bi ostali dostupni i u slučaju kvara ili uništenja jednog centra. Međutim, koordinirani fizički napadi na takve objekte nameće pitanja na koja postojeći sigurnosni sustavi još nemaju potpun odgovor.
'Podatkovni centri štite se drukčije od rafinerija, vodovoda ili elektroenergetske mreže. Upravo zato njihova zaštita postaje jedno od ključnih pitanja budućnosti', poručio je.
Vazdar se osvrnuo i na ukrajinski napad na skladišta ruske internetske trgovine Wildberries. Prema ukrajinskim tvrdnjama, ti objekti nisu imali samo civilnu namjenu, nego su se koristili i za distribuciju dijelova za dronove i navigacijske opreme. 'Uništenjem tih skladišta postignuta su tri učinka: prekinut je lanac opskrbe, nanesena je velika financijska šteta, ali i snažan psihološki udar', rekao je Vazdar.
Ocijenio je da takvi napadi rat sve izravnije prenose u svakodnevicu stanovništva, čak i daleko od bojišta. 'Rat se preselio u domove običnih građana. Više ne možete naručiti paket ni normalno funkcionirati, a to je potpuno novi oblik ratovanja', upozorio je.
'Teško da će Europa brzo sustići konkurenciju'
Govoreći o europskoj utrci za razvoj umjetne inteligencije i podatkovnih centara, Vazdar je izrazio sumnju da Europska unija može brzo sustići Sjedinjene Države i Kinu. EU planira uložiti oko 30 milijardi eura u sedam velikih podatkovnih centara, no američke tehnološke kompanije već imaju snažnu tržišnu i infrastrukturnu prednost. 'Američke kompanije danas drže čak 70 posto europskog tržišta podatkovnih centara i poslovanja u oblaku', istaknuo je.
Najveći dio tržišta kontroliraju Microsoft, Google i Amazon, a njihova godišnja ulaganja usporediva su s višegodišnjim europskim planovima. 'Te kompanije ulažu oko 40 milijardi eura godišnje, dok Europska unija planira investirati 30 milijardi u nekoliko godina. Teško je očekivati da će Europa tako brzo sustići konkurenciju', smatra Vazdar.
Objasnio je i da se razvoj umjetne inteligencije ne svodi samo na računalne modele. Cijeli sustav počiva na nekoliko međusobno povezanih razina, a prva i osnovna je dostupnost golemih količina električne energije. 'Prvi sloj je električna energija – bez struje nema ničega. Zatim dolaze čipovi, infrastruktura, modeli umjetne inteligencije i na kraju podaci', pojasnio je.
Kako je naveo, Europska unija trenutačno najviše ulaže u objekte i infrastrukturu, dok su čipovi, modeli i ključne digitalne usluge i dalje uglavnom pod kontrolom američkih tehnoloških divova.
O Pantheonu
Na kraju se osvrnuo na Pantheon, projekt koji bi trebao postati jedan od najvećih podatkovnih centara u Hrvatskoj. 'Pantheon je zanimljiv projekt, ali ostaje pitanje tko će ga financirati, tko će biti glavni korisnik i odakle će dolaziti potrebna električna energija', rekao je Vazdar.
Najveći izazov vidi upravo u potrošnji struje. Prema najavama, centar bi trebao imati energetske potrebe koje višestruko nadmašuju ukupnu potrošnju svih postojećih podatkovnih centara u Hrvatskoj. 'Pantheon bi trebao trošiti jedan gigavat električne energije, dok svi postojeći podatkovni centri u Hrvatskoj danas troše tek oko 20 megavata. To je ogromna razlika i pitanje koje tek treba riješiti', zaključio je Vazdar.
