Kosti za koje se pretpostavlja da pripadaju mamutu pronađene su na dijelu korita Dunava koji se pojavio nakon naglog pada vodostaja u blizini sela Rjahovo na sjeveru Bugarske. Ostatke je uočio lokalni stanovnik, a stručnjaci Regionalnog povijesnog muzeja u obližnjem gradu Ruseu utvrdili su da se radi o donjoj čeljusti, dvjema kljovama i kosti koja bi mogla biti rebro.

Kosti su prevezene u muzej, gdje će ih stručnjaci pregledati kako bi potvrdili kojoj su životinji pripadale te odredili njihovu starost. 'Ostaci se najprije moraju osušiti. Tek nakon toga možemo započeti s konzervacijom', rekla je glasnogovornica muzeja Silvia Kostadinova za njemačku agenciju dpa. Nalazi prapovijesnih životinja nisu neuobičajeni na području Rusea. Gradski muzej već čuva više sličnih ostataka, kao i model mamuta u prirodnoj veličini.

Dunav vratio automobil ukraden prije 13 godina

Niski vodostaj nije otkrio samo prapovijesne ostatke. Kod mađarskog mjesta Szob iz Dunava je izvučen Opel Corsa koji je umirovljeniku Imreu Pasztoru ukraden u rujnu 2013. godine. Ostatke automobila uočili su nakon povlačenja rijeke, a na obalu su ih izvukli vatrogasci. Prije toga iz vozila su morali ukloniti nekoliko desetaka riba koje su se tijekom godina nastanile u olupini.

Prema registarskim oznakama potvrđeno je da je riječ o Pasztorovu automobilu. Njegova tadašnja obiteljska kuća nalazila se stotinjak metara od mjesta na kojem je vozilo pronađeno. Pasztor je ispričao da je krađu prijavio policiji, no istraga je nakon mjesec dana obustavljena. Sumnja da su lopovi automobil ukrali zbog novih dijelova koje je ugradio nekoliko dana ranije, a zatim ga gurnuli u Dunav kako bi ga sakrili.

'Tog petka ujutro izašao sam iz kuće i vidio policajce kako obilaze susjedstvo. Tijekom noći provaljeno je u garaže, a nestao je i moj automobil. Jako sam ga volio', rekao je za mađarski Blikk. U vozilu je pronađena i njegova torba s novčanikom. Pasztor sada mora organizirati uklanjanje olupine. 'U meni su se pomiješali strašni osjećaji, čak sam i zaplakao. I danas mi je teško govoriti o tome. Bili smo jako vezani uz taj automobil', ispričao je.

Kod Opatovca izronio brod potopljen 1937.

Nizvodno, na hrvatskom dijelu Dunava, voda je ponovno otkrila kostur mađarskog teretnog broda 'Fulton'. Brod je 1937. godine potonuo kod Opatovca dok je prema Novom Sadu prevozio ugljen. Prema dostupnim zapisima, prevozio je količinu tereta koja je odgovarala sadržaju pedesetak željezničkih vagona. Olupina se povremeno može vidjeti pri vrlo niskom vodostaju, ali je ovog ljeta velik dio njezine konstrukcije opet ostao na suhom.

Kod Batine su posljednjih dana pronađene i aviobombe sovjetske proizvodnje, ostatak jedne od najkrvavijih operacija vođenih na području Hrvatske tijekom Drugoga svjetskog rata. Nizak vodostaj na tom području i ranije je otkrivao ratnu opremu. Godine 2003. iz Dunava je izvučen njemački vojni džip koji je, kako je za tportal rekla umirovljena profesorica povijesti Eva Balatinac, bio iznenađujuće dobro očuvan.

'Čini mi se da nije imao volan, ali bio je poprilično očuvan s obzirom na to koliko je dugo bio pod vodom', prisjetila se. Prema pričama koje su tada kružile, za vozilo je zbog njegove očuvanosti interes pokazao Daimler-Benz te je navodno završilo u Njemačkoj. Balatinac kaže da nikada nije potvrđeno je li se to zaista dogodilo.

Batina je u studenome 1944. bila poprište bitke u kojoj su se Crvena armija i partizanske jedinice sukobile s njemačkim, mađarskim i ustaško-domobranskim snagama. Borbe za prijelaz preko Dunava trajale su danima, a poginulo je oko 4500 ljudi.

Na tom se području zato i danas u riječnom koritu mogu pronaći dijelovi oružja, streljivo, vozila i drugi ratni ostaci. Daljnji pad vodostaja mogao bi otkriti još takvih predmeta, pa se građanima savjetuje da ih ne diraju, nego da obavijeste policiju.

U Srbiji ponovno izronili njemački ratni brodovi

U blizini Prahova u Srbiji voda je otkrila olupine njemačkih ratnih brodova iz Drugoga svjetskog rata. Njemačke snage potopile su ih 1944. godine tijekom povlačenja pred Crvenom armijom kako ne bi pale u sovjetske ruke. Na dnu Dunava završilo je više desetaka brodova, a neke olupine još sadrže streljivo i eksploziv.

Njihovi ostaci sužavaju plovni put i desetljećima predstavljaju problem za brodove koji prolaze tim dijelom rijeke. Srbija je posljednjih godina počela uklanjati dio olupina, no posao nije nimalo lagan zbog opasnog tereta i velike količine mulja.

Dunav je druga najdulja europska rijeka i prolazi kroz deset država, a na dijelovima njegova toka ovog su ljeta izmjerene dosad nezabilježene razine vode. U Budimpešti je vodostaj pao na oko 23 centimetra, čime je oboren prethodni rekord od 33 centimetra. Bez značajnijih oborina razina rijeke mogla bi nastaviti padati.

Niska razina vode stvara probleme i mađarskoj nuklearnoj elektrani Paks, koja proizvodi gotovo polovicu električne energije u zemlji. Voda iz Dunava koristi se za hlađenje postrojenja, a elektrana je već morala smanjiti proizvodnju. Mađarski premijer Peter Magyar upozorio je da bi cijelo postrojenje moglo biti privremeno ugašeno ako se vodostaj dodatno spusti. Takav bi se potpuni zastoj dogodio prvi put u 44 godine rada elektrane.

Probleme ima i Rumunjska, koja je zbog slabog protoka Dunava zaustavila reaktore nuklearne elektrane Cernavoda. Ta elektrana u normalnim okolnostima proizvodi približno petinu električne energije u zemlji.

Brodovi prevoze manje tereta

Pad vodostaja otežava riječni promet jer teretni brodovi moraju smanjivati količinu robe koju prevoze kako ne bi zapeli za dno. Zato je za isti teret potrebno više plovidbi, isporuke traju dulje, a prijevoz postaje skuplji. Problemi su zabilježeni i na Rajni, jednom od glavnih europskih prometnih pravaca. Brodovi još plove, ali ne mogu biti potpuno natovareni.

Suša je pogodila i turistički promet. Dio riječnih krstarenja morao je promijeniti rute ili otkazati polaske, a jedan kruzer nasukao se na pješčani sprud na Dunavu u Bugarskoj. S broda je evakuirano 186 putnika.

Na granici Švicarske i Francuske jezero Brenets, koje napaja rijeka Doubs, gotovo se potpuno povuklo. Brodovi su ostali na ispucalom jezerskom dnu, turističke vožnje su obustavljene, a obližnji slap Saut du Doubs gotovo je presušio. Od travnja je na tom području palo približno upola manje kiše nego što je uobičajeno.

Europu je tijekom ljeta pogodio niz dugotrajnih toplinskih valova. Visoke temperature ubrzavaju isparavanje vode iz rijeka, jezera, tla i biljaka, a manjak oborina sprječava obnovu zaliha. Suho tlo i vegetacija povećavaju opasnost od šumskih požara, a nedostatak vode pogađa poljoprivredu, energetiku, turizam, opskrbu stanovništva i promet.

Znanstvenici navode da je globalno zagrijavanje, uzrokovano izgaranjem ugljena, nafte i plina, povećalo učestalost i intenzitet takvih razdoblja vrućine i suše.

'Vrućina isušuje tlo, prazni rijeke i povećava potražnju za vodom – sve odjednom. To je prepoznatljiv trag promjene klime', rekla je za CNN Hannah Cloke, profesorica meteorologije i klimatologije na britanskom Sveučilištu Reading. Kaže da će ovakva ljeta u Europi biti sve češća.