Iako se ne može reći da je u razmjerno kratkoj povijesti kriptovaluta nedostajalo uzbuđenja, ova godina mogla bi biti zapamćena kao jedna od većih prekretnica.

Službeni Washington napravio je, naime, značajan zaokret u odnosu prema kriptovalutama nakon što je predsjednik Donald Trump preuzeo dužnost u siječnju ove godine.

On je još u kampanji za predsjedničke izbore prošle godine stubokom promijenio svoj stav prema kriptoimovini općenito počevši je zagovarati nakon što joj se godinama javno protivio. Promjena nije bila tek površna kozmetika.

Bivši glavni operativni direktor PayPala David Sacks imenovan je 'AI i kriptocarem Bijele kuće', s mandatom za stvaranje pravnog okvira da bi kriptoindustrija dobila jasnoću koju je tražila i mogla napredovati u Sjedinjenim Državama, kako je to Trump naveo u objavi na Truth Socialu. Formirano je tada i posebno savjetodavno vijeće za kriptovalute.

Propuštena europska prilika

Ipak, taj je zaokret uglavnom bio tek deklarativne prirode sve do donošenja tzv. zakona Genius, kojim su kriptovalute u SAD-u parcijalno regulirane.

Za razliku od Uredbe o tržištima kriptoimovine (MiCA), koja Europskoj uniji donosi sveobuhvatno pravno rješenje za digitalnu imovinu, Genius se bavi samo stablecoinima, konkretno onima vezanima za američki dolar.

'Genius dodatno ide u prilog stablecoinu USDC, preferiranom u američkoj administraciji, a otežava život USDT-u.

Mislim da to neće imati posebnog utjecaja na Europsku uniju, osim činjenice da SAD nastavlja kotirati kao propulzivnije tržište, koje poslovni subjekti uglavnom odabiru kao svoj domicil.

Unija je zbog svoje tromosti i nesposobnosti za davanje prioriteta pristupu doing business za vrijeme prethodne američke administracije, koja je bila neprijateljski nastrojena prema kriptu, propustila veliku priliku nametnuti se kao lider, što je sad već njezina poslovična boljka', ocijenio je za tportal Vlado Hrdalo, predsjednik Udruge za blockchain i kriptovalute.

Financijska suverenost u drugom planu

Prema njegovoj procjeni, Unija je vjerojatno zadovoljna MiCA-om i sad će joj dati vremena kako bi se njezinom primjenom ustanovile najbolje prakse.

Što se Hrvatske tiče, Hrdalo ne vjeruje da će biti bilo kakvih, kako je rekao, hrabrijih poteza (poput, primjerice, stvaranja zalihe kriptovaluta).

'Mi smo i zlatne zalihe prodavali u bescjenje. Problem je u tome što se Hrvatska - kao i ostatak Unije - novim geopolitičkim izazovima prilagođava isključivo vojno-obrambeno, ali ne i na planu financijske suverenosti.

Tek dolaskom Trumpa europski su čelnici postali svjesni maksime koju je kripto oživotvorio (ako fizički nemaš posjed nečega, zapravo nije tvoje), pa su tako Njemačka i Italija tek nedavno krenule u repatrijaciju svog 250 milijardi eura vrijednog zlata koje im čuva SAD', istaknuo je Hrdalo.

To što predsjednik Trump i njegova supruga Melania izdaju svoje memecoine za trajanja mandata budući će povjesničari dvaput provjeravati jer neće vjerovati da se to zaista dogodilo, uvjeren je Hrdalo.

'To je legaliziranje mita. Američki predsjednik izdaje kriptovalutu koja nema funkciju ni svrhu, a onda organizira večeru za one koji drže najveće količine te kriptovalute. Na večeri se skupilo njih 220 te su, procjenjuje se, potrošili 148 milijuna dolara da bi se kvalificirali za nju. Sapienti sat', kazao je Hrdalo.

Alternativa zlatu?

Vrijednost bitcoina ponovno obara rekorde, a samo ove godine porasla je za više od 26 posto. Što su glavni generatori rasta? U kojoj mjeri je taj rast održiv na dulje staze?

Prema Hrdalovu mišljenju, tradicionalno se nalazimo u razdoblju rasta (bull marketu), pa povećanje cijene toliko ne iznenađuje.

'Doduše, njegova nominalna vrijednost od 118 tisuća američkih dolara zaista zvuči nevjerojatno.

Ali treba uzeti u obzir to da dolar slabi u odnosu na, primjerice, euro i da inflacija jede vrijednost i svih drugih fiat valuta, pa tih 118 tisuća dolara danas nije isto kao 118 tisuća dolara prije četiri godine, kad smo također bili u uzlaznom ciklusu.

Čini se da svijest o krhkosti nacionalnih valuta i njihovoj ovisnosti o stabilnosti i sigurnosti tih država daje vjetar u leđa anacionalnoj valuti poput bitcoina, koja je k tome digitalna i lako prenosiva u slučaju nekog težeg poremećaja', uvjeren je Hrdalo.

Iz kriptozajednice čuju se tvrdnje da bitcoin sad konkurira kao alternativa zlatu kad je riječ o čuvanju vrijednosti imovine u svijetu u kojem se papirnati novac tiska neodrživom brzinom.

Hrdalo se slaže da je takav zaključak moguće izvesti, ali i upozorava na potrebu za opreznim pristupom.

'I krajem 2021., kad je bitcoin doživio tadašnji vrhunac, dominirao je narativ da mu je samo nebo granica jer se etablirao kao zaštita od inflacije koja je već tad bila opipljiva.

Unatoč tome je vrlo brzo ušao u bear market, koji je potrajao godinama, a inflacija je jačala. Okolnosti sada jesu bitno različite, s naglaskom na institucionalne investitore kojima se bitcoin izgleda legitimizirao do te mjere da dio svojih portfelja mirne duše alociraju u njega', ocijenio je Hrdalo.

Je li ovakav rast dobar ili loš za bitcoin i kriptovalute općenito? Hrdalo smatra da je teško reći da je neki rast loš, osim ako kao posljedicu ima kršenje nečijih prava.

'Za razvoj svake industrije važne su vidljivost i relevantnost, što porast cijene svakako donosi. Dobro je i to što će možda motivirati neke nove klince da se zainteresiraju za Web3, kako skupno nazivamo taj ekosustav digitalne imovine.

Ali potencijalne ulagače treba upozoriti da dvaput promisle prije nego što kliknu na bilo što jer je digitalnom svijetu ireverzibilnost gotovo pa inherentna', zaključio je Hrdalo.