Ukupna tržišna vrijednost američkih tehnoloških divova, zvanih 'Veličanstvenih 7' - Nvidije, Microsofta, Applea, Alphabeta, Amazona, Mete i Tesle - premašila je bruto domaći proizvod cijele Europske unije, potaknuvši rasprave o mogućem napuhanom tehnološkom balonu. No analitičari upozoravaju da bi ovo moglo označavati dublju, strukturnu promjenu u globalnom kapitalizmu
Na zatvaranju burzi 2. listopada ove godine sedam vodećih američkih tehnoloških kompanija imalo je ukupnu tržišnu kapitalizaciju od 20,8 bilijuna dolara (17,7 bilijuna eura), čime su nadmašile ukupni BDP Europske unije, koji iznosi oko 19,4 bilijuna dolara (16,5 bilijuna eura), piše Euronews.
Samo Nvidia, danas najvrjednija tvrtka na svijetu, vrijedi oko 4,3 bilijuna dolara, gotovo jednako kao cijelo njemačko gospodarstvo. Taj podatak nametnuo je pitanje svjedočimo li novom tehnološkom procvatu ili napuhanom balonu i iluziji tržišne moći?
vezane vijesti
Što zapravo definira tehnološki balon?
Balon ne znači samo visoku valuaciju, već raskorak između cijene i stvarne vrijednosti. Karakteriziraju ga spekulacije, euforija i uvjerenje da će tehnologija donijeti beskonačne profite, bez obzira na stvarne rezultate poslovanja.
Poznati ekonomist Robert Shiller opisuje takva razdoblja kao 'društvenu zarazu', kada priče o brzom bogaćenju zahvaćaju mase, a strah od propuštanja zamjenjuje racionalnu procjenu rizika. 'Baloni su rezultat zaraznog širenja tržišnih priča koje potiču entuzijazam i želju za sudjelovanjem kod sve većeg broja investitora', napisao je Shiller u knjizi 'Irrational Exuberance'.
Njegov kolega Hyman Minsky upozoravao je da u razdobljima euforije spekulacija nadjačava podatke, a cijene rastu jer se vjeruje u priču, ne u brojke. Kad iluzija pukne, tržište se naglo korigira. U svijetu tehnologije to je često praćeno vjerom u 'sljedeću veliku stvar' - od interneta devedesetih, preko blockchaina 2010-ih, do umjetne inteligencije danas.
No neki ekonomisti tvrde da aktualni rast nema obilježja klasične spekulativne manije. Jordi Visser, direktor istraživanja u 22V Researchu, smatra da je pogrešno današnji AI bum svesti na balon:
'Ako želimo odvojiti umjetnu inteligenciju od etikete 'balona', moramo priznati da se pred nama ne odvija spekulativna groznica, nego strukturna utrka naoružanja', kaže Visser, misleći na masovna ulaganja država i korporacija u AI zbog nacionalne i ekonomske sigurnosti.
Prema njegovu tumačenju, umjetna inteligencija ubrzava koncentraciju kapitala i inovacija u rukama nekolicine globalnih aktera. 'Baloni stvaraju euforiju, ali koncentracija moći većinu ostavlja po strani', dodaje.
Ipak, Visser upozorava da rizik raste – brz priljev kapitala u AI investicijske fondove, nagli rast vrijednosti manjih AI dionica i dominacija nekolicine megakompanija nad tržištem mogli bi biti rani znakovi pregrijanosti. Povijest, kaže, pokazuje da svaka tehnološka revolucija ima svoje gubitnike, podsjećajući na AOL, Yahoo! i BlackBerry, nekadašnje zvijezde koje su nestale brže nego što su stigle i zasjati.
Usporedba s dot-com erom
Današnji AI procvat započeo je u studenom 2022., lansiranjem ChatGPT-ja, koji je potaknuo val entuzijazma u Silicijskoj dolini. Od tada je indeks Nasdaq 100 porastao za 140 posto u manje od tri godine. To je, piše Euronews, impozantno, ali još daleko od 500-postotnog rasta iz razdoblja dot-com manije između 1997. i 2000. godine.
Po klasičnim pokazateljima, trenutačne valuacije nisu ekstremne. Prosječni P/E omjer (odnos cijene dionice i očekivane zarade) za 'Veličanstvenih 7' kreće se između 25 i 33, a jedino Tesla iskače s omjerom od 220, najvišim u cijelom indeksu Nasdaq 100.
