Henna Virkkunen, izvršna potpredsjednica Europske komisije za tehnološki suverenitet, izjavila za CNBC da su gigavat tvornice četiri puta snažnije kad je riječ o računalnim kapacitetima od najvećih postojećih AI tvornica, te da one zahtijevaju ulaganja u milijardama eura.

Gigatvornice bi mogle doprinijeti s dodatnih 15 posto ukupnog računalnog kapaciteta Europe - značajan zamah čak i u usporedbi sa SAD‑om, koji trenutno drži otprilike trećinu globalnog kapaciteta prema UBS‑ovim podatcima.

Europa postavlja fokus na gigatvornice u nastojanju da ojača svoju AI industriju, koja zaostaje, i odgovori na izazove sektora koji se ubrzano mijenja. Interes za koncept industrijaliziranih AI tvornica porasla je zadnjih mjeseci, posebno nakon što je izvršni direktor Nvidije, Jensen Huang, na lipanjskom događanju istaknuo važnost infrastrukture.

Huang je na GTC konferenciji u Parizu prozvao je to novom 'industrijskom revolucijom' i ustvrdio kako njegova firma pomaže državama u izgradnji AI tvornica putem partnerstava u Francuskoj, Italiji i Velikoj Britaniji. Europska unija ove tvornice vidi kao 'jedinstveni ekosustav' koji objedinjuje računalnu snagu, podatke i talent za stvaranje AI modela i aplikacija.

Hvatanje koraka sa SAD-om i Kinom

Unija dugo zaostaje za SAD‑om i Kinom u utrci za skaliranjem umjetne inteligencije. Sa 27 članica, sporija je u usvajanju zakonodavstva. Viši troškovi energije, kašnjenja u dozvolama i zastarjela mreža dodatno otežavaju napredak. Henna Virkkunen rekla je CNBC‑u da je cilj Unije objediniti visokokvalitetne skupove podataka, računalne kapacitete i istraživače na jednom mjestu.

'Imamo, primjerice, 30 posto više istraživača po glavi stanovnika nego SAD, fokusiranih na AI. Također imamo oko 7.000 startupova koji razvijaju AI, no glavni im je problem vrlo ograničen računalni kapacitet. Zato smo odlučili da zajedno s državama članicama ulažemo u tu izuzetno ključnu infrastrukturu.'

'To su jako velika ulaganja jer su četiri puta moćnija kad su u pitanju računalni kapaciteti od najvećih AI tvornica. Imamo sve što je potrebno da budemo konkurentni u ovom sektoru, ali istodobno želimo graditi naš tehnološki suverenitet i konkurentnost', ustvrdila je.

EU osigurala deset milijardi eura

Do sada je EU osigurala 10 milijardi eura za osnivanje 13 AI tvornica te 20 milijardi eura kao početnu investiciju u gigatvornice, što predstavlja 'najveće javno ulaganje u AI u svijetu'. Unija je zaprimila 76 iskaza interesa za gigatvornice iz 16 država članica na 60 lokacija. Poziv za iskaz interesa bio je daleko iznad očekivanja. Međutim, da bi tvornice značajno povećale računalne kapacitete Europe, bit će potrebno znatno više privatnih ulaganja za financiranje skupe infrastrukture.

Unija te objekte naziva 'one‑stop shop' za AI tvrtke - zamišljene poput industrijskih pogona koji sirovine pretvaraju u proizvode. U AI tvornici sirovi podaci su ulaz, a napredni AI proizvodi su izlaz. Analitičar Andre Kukhnin iz UBS‑a kaže da je ideja stvoriti GPU kapacitete, dakle izgraditi podatkovne centre s GPU‑ima koji mogu trenirati modele i izvoditi inferencu, te omogućiti pristup malim i srednjim tvrtkama koje same ne bi mogle izgraditi takvu infrastrukturu.

Martin Wilkie iz Citija dodaje koja je ključna svrha tog objekta: 'Stvaraš platformu korištenjem čipova s nevjerojatnim razinama računalne snage. Ako je povezana s mrežom koja može isporučiti dovoljno energije za njihov puni rad, svijet ti je na dlanu. Ogromna je sposobnost, ali uspjeh će ovisiti o tome što od toga ćeš napraviti.'

Tvrtka Telenor već istražuje primjenu takvih objekata, lansiravši AI tvornicu u Norveškoj u studenom prošle godine. Imaju mali GPU klaster i testiraju tržište prije širenja. Čelnica inovacija i voditeljica AI tvornice, Kaaren Hilsen, objasnila je da se put počeo uvjerenjem Nvidije da svaka država treba proizvoditi vlastitu inteligenciju. Naglasila je važnost suverenosti podataka: ako se AI koristi za inovacije i poslovnu učinkovitost, potencijalno se ugrađuju poslovno osjetljive informacije u AI modele.

Ulaganja od tri do pet milijardi eura

Telenor surađuje s BabelSpeakom - norveškom inačicom ChatGPT‑a - koji prevodi osjetljive dijaloge poput pilot‑projekta s graničnom policijom, gdje se javni servisi za prevođenje ne mogu koristiti zbog sigurnosnih razloga. 'Iskusni smo u ‘inteligencijskoj revoluciji’ gdje suveren AI tvornice stvarno mogu unaprijediti društvo', rekla je Hilsen. Virkkunen je najavila da će prva AI tvornica regije biti operativna u narednim tjednima, a jedan od najvećih projekata pokreće se u Münchenu početkom rujna. Za gigatvornice je situacija drugačija.

'To su jako velika ulaganja… svaki od njih zahtijeva tri do pet milijardi eura', rekla je povjerenica, istaknuvši da Unija planira uspostaviti konzorcij partnera i službeno otvoriti poziv za ulaganja kasnije ove godine. Bertin Martens iz Bruegela propituje zašto takva ulaganja moraju biti subvencionirana državnim sredstvima. Još nije poznato koliko privatnog kapitala je predloženo uz državne potpore, te koliko kapaciteta i kolike su tvornice.

Problem je i potrošnja energije. Martens kaže da izgradnja gigatvornice može potrajati godinu‑dvije - izgradnja električne mreže te veličine zahtijeva puno više vremena. 'Ako želiš graditi vrhunsku gigatvornicu sa stotinama tisuća Nvidia čipova, moraš računati na potrošnju od najmanje jednog gigavata za jednu takvu tvornicu. Hoće li tvoja država imati dovoljno kapaciteta u elektromreži, ostaje vidjeti... to će zahtijevati velika ulaganja u obnovu energetskih kapaciteta', izjavio je za CNBC.

UBS predviđa da će se globalni kapacitet podatkovnih centara, sada 85 GW, udvostručiti zbog rastuće potražnje. Na temelju EU‑ove investicije od 20 milijardi eura i plana da svaka tvornica koristi 100.000 naprednih procesora, UBS procjenjuje da će svaka tvornica imati kapacitet od oko 100-150 MW, s ukupno 1,5-2 GW za sve tvornice.

'Možda se čini relativno lako - ako imaš novac, lako je kupiti Nvidijine čipove i izgraditi hardverske tvornice, ali da to pokreneš i učiniš ekonomski održivim, potpuno je druga priča', rekao je Martens za CNBC. Po njegovim riječima, EU će vjerojatno morati početi u manjem opsegu, jer trenutno ne može odmah razvijati vlastite vrhunske AI modele zbog visokih troškova. 'Mislim da Europa s vremenom može postupno izgraditi infrastrukturu i poslovne modele oko AI‑ja da dosegne taj stupanj, ali to se neće dogoditi odmah', zaključio je Martens.