Danska, koja od 1. srpnja do kraja 2025. predsjeda Vijećem Europske unije, postavila je visoko na listi prioriteta prijedlog uredbe o sprječavanju i borbi protiv seksualnog zlostavljanja djece na internetu (CSA), poznat i pod neformalnim nazivom 'chat control'. Riječ je o inicijativi koja bi omogućila skeniranje šifriranih komunikacija i potencijalno uvođenje tzv. 'stražnjih vrata' (backdoor) u aplikacije s end-to-end enkripcijom, poput WhatsAppa
Europska komisija i pojedine države članice već godinama pokušavaju progurati zakonodavni okvir kojim bi pružatelji usluga - od aplikacija za razmjenu poruka do e-mail servisa i VPN-ova - mogli u realnom vremenu pretraživati sadržaj korisnika radi otkrivanja materijala o seksualnom zlostavljanju djece te o tome izvještavati nadležna tijela.
Dok policijske agencije i dio država članica tvrde da je takav pristup nužan za učinkovitu borbu protiv teškog kriminala, većina stručnjaka za kibernetičku sigurnost i zaštitu privatnosti upozorava da bi to značilo ukidanje enkripcije. Takav bi potez, kažu, otvorio vrata masovnom nadzoru i zloupotrebama, piše Euronews.
'Predsjedništvo će dati visoki prioritet radu na Uredbi i Direktivi o seksualnom zlostavljanju djece', navodi se u programu danske vlade za predsjedanje Vijećem EU-a. Ministar pravosuđa Peter Hummelgaard izjavio je 23. srpnja u Kopenhagenu da 'u Vijeću postoji široko priznanje da se moramo pomaknuti naprijed' te kritizirao 'poslovne interese' koji, po njegovu mišljenju, oblikuju javnu percepciju.
'Na kraju dana moramo se zapitati čiju privatnost štitimo - tisuća djece koja se zlostavljaju ili običnih građana? Moramo pronaći kompromis', rekao je Hummelgaard.
vezane vijesti
Primjeri iz drugih država
Neke članice već su uvele zakone koji omogućuju pristup šifriranim porukama. Austrija je početkom srpnja odobrila zakon koji obavještajnim službama dopušta korištenje 'trojanskih' programa za presretanje poruka osumnjičenih za teški kriminal ili terorizam. Francuska i Švedska razmatraju propise koji bi obvezali VPN pružatelje da dešifriraju prometne zapise, dok Španjolska zagovara potpuno ukidanje enkripcije.
Bivša članica EU-a, Ujedinjeno Kraljevstvo, koristi tajne sudske naloge kako bi natjerali tvrtke poput Applea da osiguraju pristup šifriranim podacima. Kao odgovor, Apple je britanskim korisnicima onemogućio napredne postavke zaštite podataka.
Stručnjaci upozoravaju da trenutačno ne postoje tehnički pouzdane metode koje bi omogućile selektivno skeniranje sadržaja, a da se pri tome ne kompromitira sigurnost enkripcije. To bi značilo da bi svaki poziv, poruka ili datoteka mogli biti dostupni za pregled određenim tijelima vlasti. Kritičari smatraju da policija već ima dovoljno ovlasti za pribavljanje podataka uz sudski nalog, bez potrebe za masovnim nadzorom svih građana.
Sljedeća rasprava i glasovanje o „chat controlu“ u Vijeću EU-a očekuje se 14. listopada. Tada će Danska pokušati uvjeriti skeptične članice poput Poljske i Nizozemske da podrže prijedlog. Ishod će, procjenjuju analitičari, biti važan test ravnoteže između sigurnosti, borbe protiv zlostavljanja i prava građana na privatnost.
