AI sustavi pomažu u prikupljanju obavještajnih podataka, odabiru ciljeva, planiranju zračnih napada i procjeni štete nakon udara, a sve to brzinom koja prije nije bila moguća. Umjetna inteligencija također pomaže zapovjednicima upravljati logistikom – od streljiva i rezervnih dijelova do odabira najprikladnijeg oružja za pojedinu metu.

Prije nego što su izraelski borbeni zrakoplovi prošlog tjedna lansirali projektile koji su ubili iranskog vrhovnog vođu Alija Hameneija u njegovoj rezidenciji – čime je započela aktualna eskalacija sukoba – izraelske su obavještajne službe godinama pratile hakirane prometne kamere u Teheranu i presretale komunikacije visokih dužnosnika. Sve se više pritom oslanjalo na umjetnu inteligenciju te ona pomaže analizirati goleme količine podataka koje su presreli, piše Wall Street Journal.

Korištenje AI-a u operacijama protiv Irana rezultat je dugogodišnjeg razvoja u američkoj vojsci i iskustava iz drugih ratova. Ukrajina, uz pomoć SAD-a, sve više koristi umjetnu inteligenciju u ratu protiv Rusije, a Izrael takve tehnologije primjenjuje barem od napada Hamasa u listopadu 2023. godine.

Američki ministar obrane Pete Hegseth pozvao je na ubrzano uvođenje umjetne inteligencije da bi se stvorila vojska koja djeluje po načelu AI-first. Istodobno vodi javni sukob s tvrtkom Anthropic, jednim od važnih dobavljača AI tehnologije, no Pentagon je potpisao ugovor s OpenAI-em za korištenje njihovih modela u povjerljivim sustavima. Predsjednik Donald Trump u međuvremenu je naredio državnim institucijama da prestanu koristiti proizvode Anthropica. Ipak, američki dužnosnici tvrde da upravo sukob s Iranom pokazuje koliko je koristan Anthropicov AI agent Claude.

SAD i Izrael nisu otkrili detalje o tome kako točno koriste umjetnu inteligenciju u aktualnim operacijama, no izjave vojnih zapovjednika i tehnoloških stručnjaka daju naslutiti njezinu ulogu. Većina vojnih AI sustava usmjerena je na to da zapovjednicima i planerima pruži potpunije informacije – i to brže nego prije – da bi mogli donositi bolje i brže odluke od protivnika.

Američka vojska tvrdi da je od početka operacija pogodila više od 3000 ciljeva u Iranu koristeći različite sustave – od napadačkih dronova lansiranih s brodova, preko borbenih zrakoplova F-22 koji polijeću iz Izraela, do strateških bombardera B-2 koji lete iz SAD-a.

Primjena i dalje ograničena

Iako umjetna inteligencija olakšava koordinaciju tako složenih operacija, njezina primjena i dalje je ograničena, a cijena pogreške može biti visoka. Američki vojni istražitelji vjeruju da su njihove snage vjerojatno odgovorne za napad prvog dana rata u kojem su poginuli deseci djevojčica u osnovnoj školi u Iranu, objavio je Wall Street Journal.

Kada se govori o umjetnoj inteligenciji u ratu, mnogi odmah pomisle na autonomne 'robote ubojice'. U stvarnosti se najveće koristi trenutačno ostvaruju izvan samog bojišta – u zahtjevnim i dugotrajnim procesima poput obavještajne analize, planiranja misija i logistike.

Takva područja posebno su pogodna za automatizaciju jer se većina vojnog osoblja ne nalazi na prvoj liniji. Od deset pripadnika vojske, najviše dva sudjeluju u borbenim operacijama, a i do 90 posto ljudi angažirano je u logistici i potpori.

Pentagonovi AI sustavi po svojoj su logici slični modelima poput ChatGPT-ja, ali su prilagođeni isključivo vojnim zadacima. Trenira ih se na specifičnim vojnim podacima da bi obavljali jasno definirane zadatke te izbjegli pogreške i netočnosti koje se ponekad pojavljuju kod komercijalnih AI modela.

No rat ostaje jedno od najsloženijih i najnepredvidljivijih ljudskih djelovanja, što stvara posebne izazove i za najnaprednije tehnologije. Prvi šef Pentagonova programa umjetne inteligencije, umirovljeni general američkog ratnog zrakoplovstva Jack Shanahan, upozorio je da je razvoj vojne umjetne inteligencije težak dijelom i zato što su mnogi dostupni podaci zastarjeli ili nedovoljno jasni.

'Ministarstvo obrane nastalo je kao organizacija industrijskog doba, usmjerena na proizvodnju hardvera, i teško se prilagođava digitalnom svijetu u kojem dominira softver', rekao je Shanahan, a on je prije gotovo deset godina nadzirao projekt Maven, sustav umjetne inteligencije korišten u operacijama u Iraku.

Najveći utjecaj u obavještajnom radu

Svaki vojni napad započinje obavještajnim podacima, a njihovo prikupljanje i analiza mogu zahtijevati tisuće analitičara koji satima proučavaju komunikacije koje su presreli, fotografije i radarske snimke da bi otkrili položaje lansera projektila, tunela ili drugih ciljeva.

Prema riječima američkih časnika, ljudi uspijevaju pregledati najviše četiri posto ukupnih obavještajnih podataka.

'Najveći trenutačni utjecaj umjetne inteligencije vidimo upravo u obavještajnom radu', rekao je pukovnik Yishai Kohn iz izraelskog ministarstva obrane, dodajući: 'Mnoge potencijalne operacije nikada nisu provedene jer jednostavno nije bilo dovoljno ljudi da analiziraju sve podatke.'

Sustavi računalnog vida pokretani umjetnom inteligencijom danas mogu u ogromnim bazama snimki brzo pronaći ciljeve – primjerice određene modele zrakoplova ili vozila – te automatski izdvajati i sažimati relevantne razgovore iz otkrivenih komunikacija.

'U oceanu podataka možete pronaći ono što tražite'

'Obavještajne službe već imaju pristup golemim količinama videozapisa, a današnja umjetna inteligencija omogućuje im da u oceanu podataka pronađu upravo ono što traže', rekao je Matan Goldner, direktor izraelske tvrtke Conntour koja razvija softver za pretraživanje videobaza za sigurnosne službe.

Korisnici zatim mogu analizirati rezultate, primjerice postavljanjem upita poput: 'Pronađi sve lansirne sustave projektila u blizini bolnica' ili postaviti sustav da automatski šalje upozorenja kada se dogodi određeni događaj, primjerice kada netko fotografira vojnu bazu.

U vojnom eksperimentu američki 18. zračno-desantni korpus, koristeći softver tvrtke Palantir, proveo je operaciju odabira ciljeva s rekordnom učinkovitošću. Zahvaljujući umjetnoj inteligenciji, zadatak je obavio tim od samo 20 ljudi dok je za slične operacije u Iraku bilo potrebno više od 2000 analitičara.

Slične tehnologije koristi i NATO

Slične tehnologije koristi i NATO te pomoću umjetne inteligencije prati takozvanu rusku flotu u sjeni, tankere koji ilegalno prebacuju gorivo. Sustavi svakodnevno pretražuju milijune četvornih kilometara oceana, a zatim povezivanjem satelitskih snimaka i identiteta brodova omogućuju detaljno praćenje.

'Eksplodirao je broj ciljeva koje je moguće identificirati pomoću umjetne inteligencije', rekao je francuski admiral Pierre Vandier, NATO-ov dužnosnik za digitalnu transformaciju. Umjetna inteligencija sve se više koristi i u planiranju operacija, a Pentagon razvija sustave koji mogu simulirati milijune mogućih scenarija i predložiti strategije s najvećim izgledima za uspjeh.

U prošlosti su zapovjednici i stručnjaci tjednima pripremali operacije, slažući opsežne planove u papirnatim dosjeima. Danas umjetna inteligencija može obaviti isti posao u svega nekoliko dana.

Planiranje vojnih operacija uključuje desetke stručnjaka – od obavještajnih analitičara i zapovjednika do logističara i stručnjaka za oružje. Svaka promjena u planu pokreće lanac novih prilagodbi jer drugačiji cilj može zahtijevati drugačiji zrakoplov, više goriva ili promjene u rasporedu posade. Umjetna inteligencija sada može gotovo trenutačno izračunati sve takve posljedice.

Nakon napada AI ubrzava procjenu učinaka udara. Sustavi mogu analizirati satelitske snimke, radarske podatke i druge senzorske informacije kako bi procijenili je li cilj uništen ili je potrebno ponoviti napad. Unatoč svemu, vojni stručnjaci upozoravaju da umjetna inteligencija ne može zamijeniti ljudsku procjenu jer postoji rizik da se zapovjednici previše oslone na zaključke koje im nude algoritmi.

'Prebacivanje odluka na umjetnu inteligenciju ozbiljno nas brine', upozorila je Emelia Probasco iz Centra za sigurnost i nove tehnologije Sveučilišta Georgetown. 'Kao i kod svakog oružja, potrebni su snažni sigurnosni mehanizmi da bi se smanjili rizici, a u to se danas još uvijek premalo ulaže.'