Emisiju je otvorio Perić koji je govorio o povratku hrvatskih državljana s Bliskog istoka. U organizaciji države u Hrvatsku vraćeno više od 800 hrvatskih građana, dok se još nekoliko stotina vratilo u vlastitom aranžmanu.

Perić je naglasio kako je organizacija povratka bila iznimno složena zbog ratnih okolnosti.

'Inače situacija nije lagana za odraditi, a pogotovo kada je ratno doba, sve se to multiplicira. Za letove prema Dubaiju morali smo dobiti dozvole preleta kroz sedam država i dozvolu slijetanja u Ujedinjene Arapske Emirate', rekao je gostujući na Hrvatskom radiju.

Dodao je da je Hrvatska, prema njegovim saznanjima, bila prva i zasad jedina država Europske unije koja je uspjela poslati svoj zrakoplov iz Hrvatske i vratiti svoje ljude iz Emirata.

'Nije riječ samo o tehničkoj razini. Naš ministar je razgovarao s njihovim ministrom i iskoristili smo sve naše resurse i veze kako bismo ishodili odobrenja. Trebalo je dobiti i dozvolu Ministarstva obrane Ujedinjenih Arapskih Emirata da naš zrakoplov uđe u njihov zračni prostor i sleti', rekao je Perić.

Istaknuo je i solidarnost među državama tijekom operacije evakuacije.

Perić: Spremni smo ponovno reagirati

'Uspjeli smo vratiti 870 ljudi iz kriznog područja, ali i 101 stranog državljanina, najviše njemačkih i bosanskohercegovačkih. Države članice međusobno nude slobodna mjesta u zrakoplovima, a onda tko prvi reagira - uspije', pojasnio je.

Perić je dodao kako je teško procijeniti koliko hrvatskih državljana trenutačno još boravi u tim državama jer je riječ o 'živoj brojci'.

'Ljudi putuju u vlastitom aranžmanu i ne jave se uvijek. U posljednjih nekoliko dana, primjerice, letom Fly Dubaija iz Zagreba u Dubai otišlo je više od sto ljudi', rekao je.

Naglasio je da su svi koji su zatražili repatrijaciju vraćeni u Hrvatsku te da su među njima bili turisti, putnici u tranzitu, ali i ranjive skupine poput obitelji s djecom i bolesnika.

Ministarstvo nastavlja pratiti situaciju.

'Upute su uvijek iste: oprez. Treba slušati poruke lokalnih vlasti i pratiti informacije naših konzulata i veleposlanstava. Ako dođe do pogoršanja situacije, spremni smo ponovno reagirati', rekao je Perić.

Iran se pripremao za mogućnost napada

Vojni i politički analitičar Robert Barić s Fakulteta političkih znanosti rekao je da izbor novog vrhovnog vođe unatoč intenzivnim napadima pokazuje da se iranski režim već dugo pripremao za takav scenarij.

'To pokazuje da se režim pripremao za mogućnost dekapitacijskog napada koji bi osakatio politički i vojni vrh, ali da sustav može djelovati i u takvim uvjetima', rekao je Barić.

Prema njegovim riječima, politički i vojni vrh bio je pogođen već u prvim satima sukoba, ali sigurnosni aparat nije slomljen.

'Sigurnosni i vojni aparat prilagodio se situaciji. Od trećeg dana rata Iran prelazi na koncept mozaične obrane koji se razvijao godinama' objasnio je.

'Iran je podijeljen na 30 regionalnih zapovjedništava, uz Teheran, pri čemu lokalni zapovjednici imaju punu autonomiju odlučivanja ako se ne može dobiti zapovijed iz središta', rekao je.

Pitanje tko će stvarno voditi zemlju

Govoreći o novom vrhovnom vođi Modžtabi Hamneiju, Barić je rekao da je otvoreno pitanje kakvu će stvarnu ulogu imati.

'On nije imao neki veći politički utjecaj, iako je pokušavao stvoriti veze. Bio je više religijski orijentiran i ništa drugo', rekao je.

'Moguće je da će biti osoba kojom će drugi upravljati ili će čak biti zamijenjen, pogotovo ako ga Izraelci ili Amerikanci pokušaju likvidirati napadima', istaknuo je.

Dodao je kako će ključnu ulogu imati dvije najorganiziranije institucije u Iranu - oružane snage i Iranska revolucionarna garda.

'Tek sada u Teheranu slijedi proces utvrđivanja tko će na kraju voditi zemlju i definirati strategiju za daljnje vođenje rata', rekao je Barić.

Islamizam je u procesu redefiniranja

Profesor Ivan Burazin sa Sveučilišta obrane i sigurnosti 'Dr. Franjo Tuđman' ocijenio je da izbor Modžtabe Hamneija nominalno znači nastavak dosadašnje politike.

'Modžtaba Hamnei je tvrdolinijaš koji ima bliske veze s Revolucionarnom gardom, pa se na prvi pogled ne očekuju veće promjene, rekao je Burazin.

Istaknuo je, međutim, da se širi kontekst na Bliskom istoku posljednjih dvadeset godina znatno mijenja.

'Islamizam je u proteklih dvadeset godina u procesu redefiniranja i svojevrsne krize identiteta. Vrhunac je doživio tijekom Arapskog proljeća, ali su islamistički pokreti u međuvremenu poraženi u nizu država, naglasio je.

Dodao je kako Bliski istok ulazi u potencijalno novi ciklus političkih i geopolitičkih promjena.

'Ako Iran uspije izdržati pritiske i zadrži postojeću strukturu vlasti, možda neće doći do velikih promjena na geopolitičkoj karti. No ako se dogodi suprotno, mogli bismo svjedočiti novom ciklusu velikih vojnih, političkih, ekonomskih i ideoloških promjena', rekao je.

Burazin je također istaknuo da je Iran država s dubokim povijesnim identitetom, što mu daje određenu otpornost.

'Iran nije Irak ni Afganistan. Ima društveno-politički i povijesni identitet koji je utkan u njegovu državnost i koji mu omogućuje veliku izdržljivost', rekao je.

Dodao je da su u posljednjih dvadesetak godina postojali brojni pozivi na reforme, često potaknuti korupcijskim skandalima i potrebama za ekonomskim reformama.

Iran oslabljen, ali ne i neutraliziran

Barić je ocijenio da su iranske protuzračne snage i dio vojne infrastrukture ozbiljno oštećeni, ali da sustav nije potpuno neutraliziran.

'Čini se da su protuzračna obrana, zračne snage i ratna mornarica znatno oslabljene. Međutim, veliko je pitanje koliko je doista uništeno balističkih projektila', rekao je.

Dodao je da mnogi analitičari sumnjaju u podatke koje iznose izraelski i američki izvori.

'Da su brojke točne, ispalo bi da je stvar praktički već gotova, a očito nije', naglasio je.

Istaknuo je i da dronovi postaju sve veća prijetnja.

'Riječ je o velikom broju koje je teško zaustaviti', rekao je Barić i zaključio da iranske snage, unatoč udarima, i dalje djeluju.