Iranski otok Harg, mali komad kopna u sjevernom dijelu Perzijskog zaljeva, i dalje je izvan dosega američkih i izraelskih napada iako sukob na Bliskom istoku ulazi u drugi tjedan. Analitičari upozoravaju da je riječ o jednoj od najvažnijih energetskih točaka na svijetu jer preko nje prolazi gotovo sav iranski izvoz nafte
Zbog toga bi svaki napad ili pokušaj zauzimanja tog otoka mogao imati velike posljedice i za Iran i za globalno tržište energije.
Srce iranske naftne industrije
Harg se nalazi oko 25 kilometara od iranske obale u Perzijskom zaljevu. Iako je riječ o relativno malom otoku, njegova je važnost za iransku ekonomiju golema.
Procjenjuje se da se oko 90 posto iranskog izvoza sirove nafte odvija upravo preko njega. Ondje se nalaze veliki terminali za ukrcaj nafte na tankere, a ukupni kapacitet utovara procjenjuje se na oko sedam milijuna barela dnevno.
Nakon ukrcaja tankeri nastavljaju put kroz Hormuški tjesnac, jedan od najvažnijih pomorskih koridora za svjetsku trgovinu energentima.
Zbog takvog položaja analitičari često opisuju Harg kao ključnu točku iranske naftne infrastrukture.
'Odsjeklo bi iransku naftnu žilu kucavicu'
Upravo zato pojedini vojni analitičari smatraju da bi eventualno zauzimanje otoka moglo imati snažan učinak na iranski režim.
Istraživač londonskog obrambenog instituta RUSI Petras Katinas upozorava da bi takav potez imao ozbiljne posljedice za Teheran.
'Zauzimanje otoka odsjeklo bi iransku naftnu žilu kucavicu', rekao je Katinas, ističući da je izvoz nafte ključni izvor prihoda iranske države.
Dodao je da bi kontrola nad otokom Sjedinjenim Državama dala snažan pregovarački adut u budućim razgovorima s Teheranom, bez obzira na to kakva vlast bude u njemu nakon završetka sukoba.
Operacija puna rizika
Unatoč strateškoj važnosti otoka, vojni analitičari upozoravaju da bi njegovo zauzimanje bilo iznimno rizično.
Takva operacija zahtijevala bi kopnene snage, a američka administracija zasad pokazuje oprez prema ulasku u takvu vrstu vojne akcije.
Analitičar tržišta nafte Tamas Varga smatra da bi osvajanje Harga predstavljalo ozbiljan udarac iranskoj ekonomiji.
'Ako bi predsjednik Trump odlučio zauzeti ovaj ključni energetski centar, to bi bio snažan udarac iranskom režimu jer bi ga lišio jednog od najvažnijih izvora prihoda', rekao je Varga.
No upozorava i da bi takav potez otvorio nove sigurnosne rizike: otok bi mogao postati stalna meta iranskih dronova i projektila, što bi zakompliciralo situaciju u regiji.
Posljedice za svjetsko tržište nafte
Sukob na Bliskom istoku već snažno utječe na globalno tržište energije: cijena nafte porasla je iznad 100 dolara po barelu, najviše od 2022. godine.
Dodatni problem predstavlja i situacija u Hormuškom tjesnacu. Kroz taj pomorski prolaz inače prolazi oko 20 posto svjetske trgovine naftom i plinom, no promet je od početka sukoba gotovo potpuno zaustavljen.
Zbog toga analitičari upozoravaju da bi svaki napad na Harg mogao izazvati još veće poremećaje na energetskom tržištu.
Direktor investicijske kuće VanEck Jan van Eck ističe da je riječ o jednoj od najosjetljivijih točaka u cijelom sustavu.
'To je mjesto preko kojeg se izvozi oko 90 posto iranske nafte – riječ je o pravom uskom grlu sustava', rekao je Van Eck.
Prema njegovim riječima, upravo bi kontrola nad takvom točkom mogla postati važan politički i gospodarski adut u odnosima između Washingtona i Teherana.