Upadi sumnjivih dronova posljednjih mjeseci narušavaju europski zračni prostor. Najmanje deset zemalja je u tri mjeseca prijavilo nepoznate letjelice ili ometanja, od Litve i Latvije do Francuske i Njemačke. Danska je krajem rujna privremeno zabranila sve komercijalne letove dronova, a Europska unija pokrenula je inicijativu za stvaranje 'zida od dronova' na granici s Rusijom. NATO je u međuvremenu povećao nadzor iznad baltičkih država
A podsjetimo i na slučaj u Zagrebu prije tri godine, kada se kasno navečer u neposrednoj blizini Studenskog doma Stjepan Radić srušila sovjetska bespilotna letjelica Tupoljev Tu-141, duga 14 metara. Dron je nosio aviobombu, a kasnije je utvrđeno da se radi o modelu OFAB 100-120 s upaljačem. >>Više pročitajte OVDJE<<
Litva, Latvija, Danska, Norveška, Rumunjska, Poljska, Estonija, Njemačka i Francuska su u posljednja tri mjeseca zabilježile dronove ili poremećaje u radu iznad svog teritorija.
vezane vijesti
Litva i dron s eksplozivom
Litavske vlasti 28. srpnja prijavile su da je dron prešao u zemlju iz Rusije. Ministrica obrane Dovile Šakalienė rekla je da je letjelica vjerojatno bila usmjerena u Ukrajinu, ali je zalutala. Nekoliko dana kasnije pronađena je u vojnom poligonu, naoružana eksplozivom. To se dogodilo nakon odvojenog incidenta u kojem je ruski dron 10. srpnja ušao u litavski zračni prostor.
Državna tužiteljica Nida Grunskienė potvrdila je da se radilo o ruskom dronu. Litva je potom od NATO-a zatražila pomoć, a glavni tajnik saveza Mark Rutte dogovorio je 'korake za jačanje protuzračne obrane duž NATO-ove prve crte', piše Euronews.
Poljska: 'Čin agresije'
Poljska je 9. rujna zabilježila masovni upad najmanje 19 ruskih dronova. Oružane snage priopćile su da je riječ o 'činu agresije' te su oboreni. Bio je to prvi put da je Poljska izravno neutralizirala ruske letjelice od početka invazije na Ukrajinu 2022.
Uslijedile su dodatne mjere: zajedničke vježbe s ukrajinskim oružanim snagama u borbi protiv dronova te raspoređivanje savezničkih zrakoplova u kratkoj preventivnoj operaciji 13. rujna zbog napada bespilotnim letjelicama u susjednim dijelovima Ukrajine.
U drugom incidentu 15. rujna dron je viđen kako leti iznad predsjedničke palače Belvedere u glavnom gradu Varšavi, a neutralizirale su ga poljske Službe državne zaštite. Poljska je 16. rujna pritvorila 17-godišnju Bjeloruskinju i 21-godišnjeg Ukrajinca zbog podizanja dronova iznad vladinih zgrada. Poljska policija istražila je njihove domove i provjerila mogu li legalno boraviti u zemlji.
Rumunjska i Latvija
Rumunjska je 8. rujna prijavila da je ruski dron povrijedio njezin zračni prostor tijekom noćnih napada na Ukrajinu. Vojska je podigla borbene zrakoplove F-16, a ministarstvo obrane poslalo je 'snažnu poruku osude'.
Istog dana dron iz bjeloruskog zračnog prostora srušio se u istočnom dijelu Latvije. Predsjednik Edgars Rinkēvičs izjavio je da istražuju incident i da su u bliskom kontaktu s NATO-om.
Još jedan upad u Rumunjsku dogodio se 13. rujna, kada je rumunjsko ministarstvo obrane izjavilo da je otkrilo ruski dron dok su dva F-16 nadzirala njihovu granicu s Ukrajinom. BBC je identificirao dron kao Geran, ruski naziv za kamikaza dron Šahid-136, a koji Rusi koriste za napade na Ukrajinu.
Ministarstvo obrane dodalo je da je otkriven 20 kilometara ispred sela Chilia Veche prije nego što je nestao s radara. Rumunjski dužnosnici rekli su da nije letio iznad naseljenih područja niti predstavljao bilo kakvu opasnost. Nedavno donesen zakon u toj zemlji dao je dužnosnicima ovlasti oboriti ga, ali to nisu učinili.
Danska i Norveška
Danska je prošlog tjedna prijavila dronove iznad pet zračnih luka – uključujući Kopenhagen i Aalborg – što je dovelo do njihova višesatnog zatvaranja. Dužnosnici nisu isključili rusku umiješanost. Zbog sličnih incidenata razmatralo se i pozivanje na NATO-ov Članak 4., a on predviđa konzultacije saveznika u slučaju prijetnje.
U Norveškoj je 23. rujna zatvoren zračni prostor iznad Osla na tri sata te su letovi preusmjereni. Dansko ministarstvo obrane kasnije je izvijestilo da su dronovi primijećeni i iznad vojnih baza, uključujući Skrydstrup i pukovniju Jutland Dragoon. Dužnosnici kažu da je riječ o hibridnim napadima, aludirajući na to da bi iza njih mogla stajati Rusija.
Kako bi se spriječile prijetnje tijekom samita EU-a u Kopenhagenu, Danska je od ponedjeljka do petka zabranila sve civilne dronove. Pomoć su joj pružile Njemačka i Švedska posudivši protudronske tehnologije (radarske, optičke i akustične sustave).
Francuska
Francuska vojska prijavila je da su 22. rujna nepoznati dronovi letjeli iznad vojne baze Mourmelon-le-Grand, gdje je stacionirana 501. tenkovska pukovnija, a u njoj se obučavaju ukrajinski vojnici.
Vlasti su potvrdile da se ne radi o vojnim letjelicama, ali nisu otkrile njihov tip. Sigurnosne mjere u skladištima oružja odmah su pojačane, a vojna žandarmerija vodi istragu.
Njemačka
U saveznoj pokrajini Schleswig-Holstein, na granici s Danskom, 26. rujna uočen je niz dronova. 'Policija značajno pojačava mjere protiv dronova u koordinaciji s drugim sjevernim njemačkim saveznim državama', rekla je ministrica unutarnjih poslova Sabine Sütterlin-Waack.
Njemačka nacionalna služba za kontrolu zračnog prometa (DFS) zabilježila je od početka godine 144 leta dronova, od čega 35 oko frankfurtske zračne luke. Uglavnom ih otkrivaju piloti i kontrolori leta. Prema izvješću, nije jasno koliko je tih dronova korišteno za špijunažu.
