znanstvena istraživanja

Ljutite se na mobitel jer se stalno glasa? Možda je problem ipak u vama

30.01.2020 u 08:24

Bionic
Reading

Naši nas telefoni upozoravaju svaki put kad nas netko zove, ostavlja nam poruku SMS-u, na Facebooku ili WhatsAppu, čak i kad je pravi trenutak da popijemo čašu vode ili započnemo s vježbanjem. Je li pravo vrijeme da ih zauvijek isključimo?

Upozorenja koja nam šalju naši pametni uređaji dobro dođu kad je riječ o nečem doista važnom. No moramo li dosita svaki puta poskočiti kad nam stigne nečija poruke i jesu li nam svi naši kontakti doista jednako važni. Moramo li baš uvijek biti spremni odgovoriti na svačiji poziv ili poruku, prokomentirati baš svaku fotografiju ili misao skinutu s boce mineralne vode?

Kad govorimo o razornom učinku tehnologije na našu pažnju, često mislimo na obavijesti koje svakodnevno primamo: pingove, prozorčiće koji iskaču iz ekrana i tjeraju nas da se prebacujemo iz aplikacije u aplikaciju.

Prema maloj studiji iz 2014. korisnici mobilnih telefona svakodnevno dobivaju u prosjeku 63,5 upozorenja, a većinu se pregleda u roku od nekoliko minuta - bez obzira je li telefon u nečujnom stanju ili ne. Deloitteova studija iz 2016. otkrila je pak da ljudi prosječno provjeravaju telefon 47 puta dnevno, najčešće zbog toga što ih je na to nagnao zvuk upozorenja.

Nekad su to poruke koje vam šalju vaši prijatelji, članovi obitelji, kolege s posla ili osobni bankari. Nekad su to 'prijelomne vijesti', podsjetnici na stvari koje bi trebali napraviti, od pravog trenutka za ispijanja čaše vode do poziva na meditaciju. A ponekad vas jednostavno aplikacije upozoravaju da i one postoje na vašem telefonu, piše The Guardian..

To obilje informacija mora ostaviti traga. Studija Sveučilišta na Floridi iz 2015. otkrila je da je su zvučni signali loše utjecali na rezultate testova koje su pisali tamošnji studenti. Pinganje obavijesti bilo je jednako uznemirujuće kao stvarni telefonski pozivi, što je istraživače navelo da zaključe kako 'mobilni telefoni mogu poremetiti pažnju, čak i kad korisnik ne komunicira s uređajem'.

Isključivanje obavijesti prvi je korak prema očuvanju duševnog mira i održavanju produktivnosti. No isključivanje obavijesti relativno je nova opcija. Nakon što je s ponosom objavio da je 2013. kroz njihove servere prošlo 7,4 bilijuna poruka, Apple je 2018. predstavio značajke koje bi korisnicima omogućile veću kontrolu nad time kako i kada ih netko može prekidati u poslu ili tišini, poput funkcije 'ne ometaj'. I Google je uveo slične značajke digitalnog zena za Android uređaje. Čak se i direktor Applea Tim Cook javno pohvalio da je stišao poruke, ohrabrivši korisnike iPhonea da učine isto. 'To nije nešto što mom životu daje vrijednost ili me čini boljom osobom.'

Kako pažnju držati pod kontrolom: predavanje Nira Eyala Izvor: Društvene mreže / Autor: The RSA

Ali što ako problem nije u tehnologiji, već u nama osobno? Nir Eyal, autor knjige Indistractable: How to Control Your Attention and Choose Your Life, kaže da su glavni uzroci unutarnji okidači: neizvjesnost, stres, anksioznost i umor. Umjesto da se suočite s njima, lakše je za sve okriviti tehnologiju.

Ponekad, kaže Eyal, za dekoncentraciju okrivljujemo upozorenja koja nam šalje naš telefon, mada i prije toga nismo bili usredotočeni na ono što radimo. 'Nije tu riječ samo o isključivanju obavijesti; treba znati što želite učiniti sa svojim vremenom. Ne možete nešto nazvati ometanjem ako ne znate od čega vas odvlači.'

Rastresen, zbunjen i nesvjestan: Predavanje profesorice Nilli Lavie o sposobnosti zadržavanja pažnje Izvor: Društvene mreže / Autor: UCL Minds Lunch Hour Lectures

Bavljenje tehnologijom sprečava da se suočimo s još mračnijom mogućnošću: da smo si sami krivi za ono što nam se događa. Nilli Lavie, profesorica psihologije i znanosti o mozgu s UCL-ovog Instituta za kognitivnu neuroznanost, kaže da je njezinim istraživanjem uspostavljena jasna veza između ometanja i slabog raspoloženja, ali i lutajućih misli.

Lavie je zaključila da je osjetljivost na odvraćanje pažnje zapravo osobina koja se razlikuje od čovjeka do čovjeka. Genetički utjecaji nisu poznati, no činjenica je da je riječ o komponenti poremećaja hiperaktivnosti i deficita pažnje. Možda ne ispunjavate kliničke kriterije ADHD-a, ali ako ste skloni nečemu što Lavie naziva 'spektrom nepažnje', bit ćete ne samo ranjiviji na sve oblike ometanja.

TEHNO SAVJETI

Utišajte dosadne aplikacije: Evo kako se na Androidu možete riješiti skoro svih suvišnih podsjetnika

Pogledaj galeriju

Poput Eyala, ni Lavie ne vjeruje da je problem u tehnologiji: 'Nije nikakav problem utišati telefon, zar ne? Očito je da su mobilni uređaji veliki izvor ometanja, ali naše studije pokazuju da je problem daleko širi.'

Na primjer, kaže Eyal, preopterećeni ljudi optužit će tehnologiju, a zapravo je problem u njihovom odnosu prema poslu ili s poslodavcem. 'Ako vas šef zove u petak navečer na kućni telefon, je li za to kriv telefon ili kultura tvrtke omogućuje takvo ponašanje?'