Istraživanja OECD-a i Anthropica pokazala su da situacija baš i nije tako crna kako bi se moglo činiti na prvi pogled. Predstavljajući rezultate istraživanja, Tomislav Dominković, glavni izvršni direktor Sveučilišta Algebra Bernays, na brifingu za medije istaknuo je da je prije svega ključno razumjeti što umjetna inteligencija, odnosno njezini alati, zaista mogu raditi, a u čemu su ljudi i dalje bolji izbor.

Tako je naveo da OECD-ovi indikatori pokazuju sposobnost umjetne inteligencije u replikaciji ljudske inteligencije i pomažu donositeljima odluka razumjeti sposobnosti AI-a u odnosu na čovjeka. Istraživanje je objavljeno 2025. godine i provedeno je na modelima koji su tada bili dostupni. Prema OECD-u, današnji AI modeli uglavnom su između razine dva i tri (od pet): jako dobri u jeziku i nekim kognitivnim zadacima, a slabiji u dugoročnom planiranju, socijalnom razumijevanju i 'pravom' kritičkom razmišljanju.

'OECD želi da države i firme imaju zajednički način procjene koje će poslove AI moći automatizirati, kako će se obrazovanje morati mijenjati te gdje AI može pomagati ljudima, a gdje predstavljati rizik. Jedna od ključnih poruka izvještaja je da AI napreduje brže nego što društvo razumije njegove posljedice. Zato društvu trebaju jasni i usporedivi pokazatelji, slično kao što postoje testovi za ljudske vještine (npr. PISA)', istaknuo je Dominković.

Naglasio je da trenutačno ljudi u većini slučajeva koriste umjetnu inteligenciju za rudimentarne stvari, pa su i rezultati takvi. Tek rijetki, poput programera i znanstvenika, upotrebljavaju njezine 'više' sposobnosti.

Razlog za to, pojasnio je Dominković, leži u činjenici da se umjetna inteligencija čini jednostavnom za upotrebu, ali da bismo je koristili za složenije upite, treba znati postaviti te upite. 'Ako ne postavimo dobro upit, odgovori znaju biti smiješni ili glupi. Zato je važna edukacija ljudi da je znaju koristiti na pravi način', dodao je.

Hoće li programeri izumrijeti?

Iako se modeli razvijaju vrlo brzo i u nekim područjima dosežu razinu vrlo kvalitetnih stručnjaka, stvarna razina njihova korištenja i dalje je daleko ispod teorijskih mogućnosti. Slično pokazuje i Anthropicovo istraživanje iz ovog ožujka, u kojem se naglašava razlika između onoga što AI teoretski može napraviti i onoga za što ga korisnici u praksi doista upotrebljavaju. Usporedimo li OECD AI indikatore s Anthropicovim teorijskim maksimumom, rezultat je da je razina korištenja daleko od teorijskih mogućnosti (33 posto).

Anthropicovo istraživanje pokazuje da još uvijek nema sustavnog povećanja nezaposlenosti zbog umjetne inteligencije, već se događa premještanje određenih profila iz tehnološke industrije u druge industrije koje također razvojem softverskih rješenja doživljavaju digitalnu transformaciju.

Primjerice, neki poslovi nestaju ili ih zamjenjuje umjetna inteligencija, ali nastaju drugi koji dosad nisu postojali.

'Tehnološke kompanije žele i psihološki utjecati pa najavljuju katastrofalne posljedice korištenja umjetne inteligencije. No povijest je pokazala da nova tehnologija smanjuje troškove rada i povećava potražnju, baš kao nakon pojave parnog stroja', pojasnio je Dominković.

Stoga je, smatra, potrebno promijeniti stav prema korištenju umjetne inteligencije i usvojiti je što prije. Jer podaci pokazuju da se to u Hrvatskoj ne događa dovoljno brzo, pogotovo u segmentu poslovanja.

'Hrvatska u usporedbi s ostatkom EU-a ne stoji dobro s usvajanjem AI-a u poslovanju. Želimo li biti konkurentni, moramo se značajno ubrzati. Samim time, sve tvrtke koje budu išle prema daljnjoj transformaciji poslovanja trebat će i junior i senior programere koji će im pomagati na tom putu. Pojeftinjenjem procesa programiranja uz korištenje AI-a, izrada softvera postaje jeftinija i primjena softverskih rješenja događat će se u tvrtkama kojima je to do sada bilo preskupo, tj. očekujemo da će broj programera u Hrvatskoj zapravo rasti. Prema U.S. Bureau of Labor Statistics iz 2025., potražnja za programerima trebala bi do 2034. godine rasti za čak 15,5 posto' , istaknuo je Dominković.

Hrvatska zaostaje u odnosu na EU

Iako je Hrvatska inicijalno dobro krenula s usvajanjem umjetne inteligencije, to se u posljednje vrijeme usporava te i dalje postoji puno skepse po pitanju uvođenja te 'nove tehnologije', a podaci Eurostata ukazuju na značajno zaostajanje Hrvatske u odnosu na druge usporedive zemlje članice EU-a. No AI više nije ograničen na izolirane eksperimente i pilot-projekte, već postupno postaje sastavni dio svakodnevnog poslovanja na razini cijelih organizacija.

'Prema Deloitteovu izvještaju The State of AI in the Enterprise 2026, pristup zaposlenika AI alatima porastao je za čak 50 posto 2025. godine, što pokazuje da ga kompanije ubrzano integriraju u operativne procese. Istovremeno je sve veći broj tvrtki koje očekuju konkretnu 'produktivizaciju' postojećih AI pilot-projekata, odnosno njihovo pretvaranje u stvarne poslovne alate koji donose mjerljive rezultate', naglasio je Marko Pršić, glavni konzultant za AI Sveučilišta Algebra Bernays.

Udio takvih kompanija udvostručio se u posljednjem razdoblju, a očekivanja od AI-a postaju sve ambicioznija. U fokusu je pritom razvoj AI agenata, sustava koji mogu samostalno izvršavati određene zadatke i donositi odluke u sklopu poslovnih procesa. Kompanije procjenjuju da će se broj AI agenata u organizacijama utrostručiti u sljedeće dvije godine te im cilj više nije samo eksperimentiranje umjetnom inteligencijom, već dokazivanje njezine konkretne poslovne vrijednosti. Osobito je zanimljivo to da čak 90 posto CEO-a vjeruje kako će AI agenti već ove godine donijeti mjerljiv povrat ulaganja (ROI), čime AI iz faze tehnološkog trenda prelazi u fazu poslovnog imperativa, gdje se od projekata očekuju jasni financijski učinci, povećanje produktivnosti i optimizacija troškova.

'Jedan od najpoznatijih primjera dolazi iz fintech kompanije Klarna, čiji je AI asistent preuzeo dvije trećine svih korisničkih upita na 23 tržišta i na čak 35 jezika. Istovremeno je prosječno vrijeme rješavanja korisničkih zahtjeva smanjeno s 11 na samo dvije minute, a kompanija procjenjuje da su ostvarene uštede dosegnule 40 milijuna američkih dolara', istaknuo je Pršić te dodao da ulazimo u novu paradigmu – suradnju ljudi i AI agenata.

Naglasio je da danas najveći izazov više nije sama tehnologija, već sposobnost organizacija da prepoznaju gdje i kako (i kako brzo) AI može donijeti najveću vrijednost. Istraživanje Mapping AI into Production poslovne škole INSEAD pokazalo je da kompanije koje sustavno prilagođavaju svoje poslovne procese umjetnoj inteligenciji ostvaruju 12 posto veću produktivnost, 18 posto veću vjerojatnost privlačenja novih kupaca te gotovo dvostruko veći prihod u odnosu na organizacije koje uvode AI parcijalno i bez šire transformacije.

'Upravo zato je Sveučilište Algebra Bernays razvilo posebnu metodologiju AI at Scale, kojom pomaže tvrtkama iz svih sektora domaćeg gospodarstva transformirati svoje poslovanje uz pomoć umjetne inteligencije. Metodologija je usmjerena strateškom usvajanju AI-a, njegovoj sigurnoj implementaciji i konkretnim poslovnim rezultatima. Pomoću četiri jasno definirane faze gradimo ne samo rješenja, već i internu sposobnost timova da samostalno razvijaju i upravljaju AI inicijativama', istaknuo je Pršić.

AI festival otvoren svima

Kako bi educirali javnost o mogućnostima i prednostima umjetne inteligencije, Sveučilište Algebra Bernays je kao dio LLPA mreže (Leading Learning Partners Association) pokrenulo niz besplatnih edukacija. Tijekom AI festivala 2026, koji se održava od 25. svibnja do 9. lipnja, svi zainteresirani mogu se priključiti i poslušati neki od sedam ponuđenih webinara, a zatvorit će ga dvodnevna međunarodna konferencija na temu umjetne inteligencije 10. i 11. lipnja.