Europa riskira upasti u tehnološku 'zamku ovisnosti' dok umjetna inteligencija sve više oblikuje globalnu trgovinu i gospodarsku moć, upozorava novo izvješće osiguravateljske kuće Allianz.

Prema analizi, svjetsko gospodarstvo sve se snažnije reorganizira oko sektora ključnih za razvoj umjetne inteligencije, od cloud infrastrukture i podatkovnih centara do poluvodiča, a upravo su to područja u kojima Europa zaostaje za SAD-om i azijskim gospodarstvima.

Azija danas dominira izvozom robe povezane s AI-em: drži oko 65 posto tog tržišta, a čak sedam od deset najvećih svjetskih izvoznika dolazi iz te regije. Vrijednost tog sektora narasla je s oko bilijun dolara 2014. godine na 3,8 bilijuna u 2025. Istodobno je američki uvoz AI opreme od 2023. godine utrostručen, ponajviše zbog velikih ulaganja u podatkovne centre i cloud usluge, a gotovo polovica svjetskih podatkovnih centara nalazi se upravo u SAD-u.

Europa je u istom razdoblju povećala uvoz povezan s AI-em za svega 40 posto, što Allianz opisuje kao sve širi infrastrukturni jaz. Izvješće zaključuje da Europska unija trenutačno ima tek 'skromnu' ulogu u lancu opskrbe za umjetnu inteligenciju, a to kontinent ostavlja s ograničenim strateškim utjecajem i velikom izloženošću mogućim poremećajima.

Jedan od najoštrijih dijelova izvješća odnosi se na dominaciju američkih tehnoloških kompanija. Prema Allianzovoj procjeni, američki tehnološki divovi kontroliraju do 40 posto europskih operativnih računalnih kapaciteta i gotovo polovicu planiranih novih podatkovnih centara. Uz to drže oko 80 posto europskog tržišta cloud computinga, 59 posto prihoda od poslovnog softvera i 73 posto tržišta softvera za upravljanje korisničkim odnosima.

Takav omjer ostavlja europskim tvrtkama vrlo uzak prostor za rast.

Birokracija 'smeta' izgradnji data centara

Izvješće navodi da ovisnost produbljuju strukturni problemi: fragmentirana regulativa među državama članicama, složeni administrativni postupci, sporo izdavanje dozvola, kašnjenja pri priključenju na elektroenergetsku mrežu te nedostatak domaćih hyperscaler platformi i kapitala rizičnih ulaganja.

Europa je pritom snažno oslonjena i na Aziju kada je riječ o hardveru. Više od polovice IT opreme i ključne infrastrukture za podatkovne centre, uključujući grafičke procesore potrebne za treniranje AI modela, dolazi iz pet azijskih zemalja: Tajvana, Kine, Južne Koreje, Malezije i Vijetnama.

Allianz smatra da se time europska ovisnost praktički dijeli na dvije razine: američke digitalne usluge i azijsku proizvodnju hardvera. U izvješću se zato spominje i mogućnost američkog kill switcha, scenarija u kojem bi Europa zbog oslanjanja na cloud infrastrukturu stranih kompanija ostala ranjiva na političke ili tržišne odluke donesene izvan kontinenta.

Analitičari to povezuju s onim što nazivaju europskim 'dvostrukim deficitom': manjkom privatnog kapitala i neusklađenim javnim politikama. Dok u SAD-u privatni sektor ulaže stotine milijardi u AI infrastrukturu, a u Kini država snažno koordinira investicije, Europa se i dalje suočava s birokratskim i financijskim preprekama.

Primjerice, gradnja podatkovnih centara u europskim urbanim područjima često zapinje zbog nedostatka prostora, ekoloških propisa i dugotrajnih dozvola. Neki projekti pokreću se tek nakon četiri godine, a u pojedinim dijelovima Europe proces traje i do pet godina jer zastarjele elektroenergetske mreže nemaju kapacitet za velike energetske potrebe novih centara.

Dobra vijest - imamo šanse

Unatoč svemu, izvješće ne zaključuje da je Europa bez izgleda.

Kao područja u kojima kontinent i dalje ima prednost Allianz izdvaja industrijski inženjering, automatizaciju i regulatorni AI, tehnologije razvijene uz strože europske standarde i pravila. Pozitivno se spominju i projekti suverenog računalstva u Francuskoj i Švedskoj, gdje se dio javnih digitalnih usluga pokušava maknuti s platformi poput Googlea ili Amazon Weba te preusmjeriti prema europskim alternativama.

Takve inicijative Allianz opisuje kao obećavajuće protuteže, ali za sada, dodaje izvješće, ostaju premale da bi ozbiljnije promijenile ravnotežu snaga u globalnoj AI utrci. S druge strane, ekološki utjecaj američkih i azijskih podatkovnih centara na lokalne zajednice i okoliš jasno impliciraju da njihova izgradnja samo pogoduje milijarderima koji nastavljaju pumpati novac u AI balon, a gubitnici su lokalne zajednice koje nerijetko ostaju sa skupljim računima za struju i uništenim izvorima pitke vode.