Stručnjaci su promatranjem podatkovnih centara u Mesi i Chandleru u Arizoni otkrili da ti objekti emitiraju toplinu koja okolinu može zagrijati za dva stupnja. Ovo možda ne zvuči kao puno, no kao i inače - ključ je u detaljima
Širenje podatkovnih centara diljem SAD-a posljednjih godina izazvalo je sve više pitanja o njihovom utjecaju na lokalne zajednice. Dosadašnja istraživanja upozoravala su na pritisak koji takvi objekti stvaraju na elektroenergetsku mrežu i vodne resurse, kao i na rast troškova komunalnih usluga. Novo istraživanje sada ukazuje na još jedan učinak: toplinu koju ispuštaju podatkovni centri mogu osjetiti i okolna naselja.
Znanstvenici koji su proučavali objekte u gradovima Mesi i Chandleru, na širem području Phoenixa, utvrdili su da temperature zraka u smjeru u kojem puše vjetar od podatkovnih centara mogu biti i do dva stupnja Celzija više nego na suprotnoj strani. Rezultati su objavljeni 18. svibnja u Journal of Engineering for Sustainable Buildings and Cities.
Istraživanje je obuhvatilo podatkovni centar snage 36 MW u Mesi te kampus od 169 MW u Chandleru. U oba slučaja povišene temperature zabilježene su do otprilike pola kilometra od ruba kompleksa, a ti nalazi pojačavaju zabrinutost zbog takozvanog urbanog toplinskog otoka, fenomena u kojem su gradska područja osjetno toplija od okolice.
To je osobito važno u gradovima poput Mese i Chandlera, gdje su ljetne vrućine već sada ozbiljan javnozdravstveni problem.
Voditelj istraživanja David Sailor s Državnog sveučilišta Arizone upozorio je da i relativno mali porast temperature može imati stvarne posljedice. 'Čak i ako ti podatkovni centri povećavaju toplinski otok za samo jedan ili dva stupnja, to i dalje može imati vrlo značajan utjecaj na naše živote', rekao je u priopćenju.
vezane vijesti
Kako su mjerili toplinu
Prema autorima, podatkovni centar može proizvesti više otpadne topline nego 40 tisuća kućanstava, a velik dio nje dolazi iz rashladnih sustava koji je odvode sa servera. Ovi sustavi stvaraju strujanje zraka koji može biti između osam i 14 Celzija topliji od okolne temperature.
Vjetar potom taj zrak prenosi izvan granica objekta.
Kako bi izmjerili učinak, istraživači su na automobile postavili precizne temperaturne senzore te tijekom ljeta i rane jeseni 2025. godine vozili ih oko podatkovnih centara i kroz okolna naselja, a istodobna mjerenja omogućila su usporedbu temperatura uz i niz vjetar. Prosječna razlika kretala se između 0,7 i 0,9 stupnjeva Celzija, a pojedina očitanja dosezala su i dva stupnja više. Zbog toga što se signal dosljedno pojavljivao u smjeru vjetra tim je zaključio da je riječ upravo o utjecaju samih objekata.
Potencijalni problem za gradove
Porast prosječne temperature od oko jednog stupnja možda ne zvuči dramatično, no u velikim naseljima i takva razlika može povećati potrebu za klimatizacijom, što stvara dodatnu otpadnu toplinu i još više opterećuje mrežu. Autori upozoravaju na mogući začarani krug: podatkovni centri povećavaju temperaturu u okolini, stanovnici troše više energije za hlađenje, a dodatni rashladni uređaji još više zagrijavaju prostor.
Sailor smatra da bi trenutačni rezultati čak mogli biti 'konzervativni'. Naime, kako se budu sakupljali dodatni podaci u različitim vremenskim i atmosferskim uvjetima, očekuje se da bi taj učinak mogao biti izraženiji. Ovu bojazan potvrđuju i neka ranija istraživanja, uključujući ono koje još čeka recenziju i sugerira da toplinski učinak podatkovnih centara može biti primjetan i nekoliko kilometara dalje.
U trenutku u kojem tehnološke kompanije grade sve više infrastrukture u urbanim sredinama osjetljivima na ekstremne temperature, razumijevanje tih posljedica postaje sve važnije, piše Gizmodo.
Tim sa Sveučilišta u Arizoni zato planira proširiti mjerenja na veći broj lokacija i u različitim vremenskim uvjetima s ciljem izrade modela koji bi pomogao u pronalasku načina za smanjenje toplinskog opterećenja oko podatkovnih centara.
