Neobični objekti poznati kao 'male crvene točke', koje smo pomoću teleskopa James Webb otkrili prije nekoliko godina, ponovno su se našli u središtu pozornosti. Novo istraživanje sugerira da bi se moglo raditi o supermasivnim crnim rupama skrivenima u gustim oblacima plina, što bi moglo riješiti jednu od najvećih zagonetki o nastanku prvih kozmičkih struktura.

Astronomi su još od 2022. pokušavali objasniti podrijetlo takozvanih malih crvenih točaka, iznimno kompaktnih crvenih objekata iz ranog svemira.

Njihovo otkriće izazvalo je veliko zanimanje jer su izgledale previše razvijeno za tako rano razdoblje nakon Velikog praska te su neki istraživači čak nagađali da bi mogle dovesti u pitanje postojeće modele kozmologije i razumijevanje nastanka prvih galaksija.

Pogled u stari svemir

Novo istraživanje usredotočilo se na objekt nazvan GLIMPSE-17775, a on je postojao oko 1,8 milijardi godina nakon Velikog praska. Znanstvenici su analizirali njegov spektar, odnosno svjetlost razloženu na pojedine valne duljine, jer takva analiza omogućuje otkrivanje kemijskog sastava i fizičkih uvjeta udaljenih kozmičkih objekata.

Tim predvođen astrofizičarem Vasilijem Kokorevim identificirao je više od 40 kemijskih obilježja, što je omogućilo izradu detaljnijeg modela njegove strukture.

Crna rupa skrivena u gustoj plinskoj čahuri

Rezultati upućuju na to da se u središtu GLIMPSE-17775 vjerojatno nalazi aktivna supermasivna crna rupa koja intenzivno privlači okolnu tvar, kažu iz Mashablea.

Dok materijal pada prema crnoj rupi, oslobađa se golema količina energije. Međutim, umjesto da se ta energija slobodno širi svemirom, velik dio apsorbira i raspršuje gusti omotač plina koji okružuje objekt. Upravo taj proces mogao bi objasniti zašto 'male crvene točke' izgledaju neobično kompaktno i izrazito crveno jer plin mijenja svojstva svjetlosti prije nego što ona stigne do teleskopa na Zemlji.

Jesu li crne rupe zapravo manje nego što se mislilo?

Istraživanje otvara i mogućnost da su neke crne rupe u ranom svemiru manje nego što se dosad procjenjivalo. Prethodne procjene njihove mase oslanjale su se na mjerenje kretanja plina oko nje, no u tako gustim i složenim okruženjima svjetlost može biti znatno izobličena, što može dovesti do precjenjivanja veličine i mase tih objekata.

Ako se ta pretpostavka potvrdi, dio zagonetke mogao bi biti riješen. Umjesto golemih crnih rupa koje su nastale nevjerojatno brzo nakon Velikog praska, astronomi bi zapravo promatrali manje crne rupe koje vrlo brzo rastu i pritom su skrivene u debelim omotačima plina.

Istraživanje ne ruši postojeće kozmološke modele, već sugerira da je rani svemir možda bio složeniji nego što se dosad pretpostavljalo. 'Male crvene točke' tako se sve više nameću kao nova klasa objekata koja bi mogla pomoći znanstvenicima da bolje razumiju kako su nastajale prve galaksije i supermasivne crne rupe te kako je svemir izgledao u najranijim fazama razvoja.