Nagađanja o mogućoj smrti izraelskog premijera pojačala su se nakon što su mutne snimke s konferencije za novinare uvjerile mnoge na internetu da Izrael pribjegava deepfake videozapisima
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu našao se u središtu viralnih, ali ispostavilo se i neutemeljenih tvrdnji da je mrtav. Jedan je to u nizu primjera sve zamućenijeg informacijskog prostora u kojem se isprepliću društvene mreže i umjetna inteligencija.
Spekulacije su krenule prošlog tjedna, nakon što je internetom počela kružiti snimka njegova televizijskog obraćanja vezanog uz rat s Iranom. Dio korisnika ustvrdio je da je riječ o AI-em generiranom videu, ističući kako se u jednom kadru čini da Netanyahu ima šest prstiju, što je česta greška kod generativnih modela, piše CBS News.
Snimke i izdvojeni kadrovi brzo su se proširili platformama poput X-a, dodatno potičući sumnje. Međutim fact-checking stranica PolitiFact ocijenila je te tvrdnje netočnima, navodeći da je riječ o optičkoj iluziji uzrokovanoj svjetlom, zbog koje je dio dlana izgledao poput dodatnog prsta.
Iako su tvrdnje o 'šest prstiju' opovrgnute, glasine o Netanyahuovoj smrti nastavile su se širiti, osobito na TikToku i među profilima koji analiziraju svaki njegov javni istup.
Sam Netanyahu pokušao je zaustaviti nagađanja objavom videa iz kafića u kojem se našalio: 'Lud sam za kavom. Znate što? Lud sam za svojim narodom.' No ni taj pokušaj 'dokaza da je živ' nije uvjerio sve – dio korisnika nastavio je analizirati snimku u potrazi za navodnim znakovima manipulacije.
Netanyahu (76) od početka sukoba s Iranom ima ograničen broj javnih nastupa, a dodatnu težinu glasinama dala je činjenica da je Iran ranije zaprijetio njegovim ciljanjem u odmazdi za ubojstvo vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hameneija.
Zdravlje političara često meta spekulacija
Iako nema nikakvih dokaza za to da je Netanyahu trenutačno lošeg zdravlja, njegovo zdravstveno stanje već je ranije bilo tema. Godine 2023. podvrgnut je hitnoj operaciji ugradnje pacemakera, a 2024. operaciji prostate. Slične spekulacije pojavile su se i o drugim političkim liderima. Primjerice, prošle godine društvenim mrežama širile su se teorije o zdravstvenim problemima američkog predsjednika Donalda Trumpa, a on ih je kasnije demantirao.
Stručnjaci upozoravaju da kombinacija umjetne inteligencije i algoritama društvenih mreža pogoršava problem dezinformacija. Platforme koje nagrađuju angažman potiču korisnike na recikliranje starih ili manipuliranih sadržaja da bi izazvale emocije i povećale vidljivost.
Takvo okruženje otežava razlikovanje autentičnih informacija od lažnih, osobito kada se stvarni materijali miješaju s manipuliranim ili pogrešno interpretiranim sadržajem. Rezultat je, upozoravaju stručnjaci, sve veće erodiranje povjerenja u informacije, čak i kada postoje jasni dokazi koji opovrgavaju viralne tvrdnje.