Javne ponude dionica mogle bi donijeti rekordne iznose kapitala, ali i veću transparentnost u industriju umjetne inteligencije jer se ona dosad uglavnom razvijala iza zatvorenih vrata
Velika promjena dolazi za jedan od najbrže rastućih sektora globalnog gospodarstva. Nakon što je SpaceX Elona Muska najavio izlazak na burzu, sličan potez pripremaju i OpenAI i Anthropic. Ove tri vodeće svjetske AI kompanije prvi će put ponuditi svoje dionice široj javnosti u inicijalnim javnim ponudama dionica (IPO).
SpaceX bi, prema planovima, trebao prvi krenuti već ovog tjedna, točnije sutra, u petak. Tvrtka očekuje da će prodajom svega četiri posto svojih dionica prikupiti oko 75 milijardi dolara.
Takva procjena povećava bogatstvo Elona Muska, koji već sada drži oko 42 posto SpaceX-a, uz dodatne opcije za kupnju dionica po znatno povoljnijim uvjetima od onih koje budu dostupne ulagačima. Pojedini analitičari procjenjuju da bi upravo nakon ovog izlistavanja Musk mogao postati prvi svjetski bilijunaš.
Ukupna tržišna vrijednost SpaceX-a, OpenAI-a i Anthropica procjenjuje se na gotovo četiri bilijuna dolara te bi zajedno mogli prikupiti oko 200 milijardi dolara svježeg kapitala, unatoč upozorenjima dijela stručnjaka da su tehnološke i AI kompanije trenutačno precijenjene.
No autori analize upozoravaju da je novac samo dio priče, piše The Conversation.
Zašto bi izlazak na burzu mogao biti važan za sve?
Nakon izlistavanja stotine milijuna ljudi diljem svijeta bit će izložene uspjehu ili neuspjehu ovih kompanija, što ne uključuje samo ulagače koji budu izravno kupovali njihove dionice. One bi naime mogle završiti i u indeksnim fondovima, mirovinskim fondovima i drugim investicijskim proizvodima u koje ulažu milijuni građana.
Dakle čak i oni koji nikada ne kupe dionicu OpenAI-a ili SpaceX-a mogli bi osjetiti posljedice njihova poslovanja na svojoj štednji ili u mirovinskim fondovima.
Pozornost je izazvao najnoviji dokument koji je SpaceX predao američkoj Komisiji za vrijednosne papire i burzu (SEC). U njemu se pojavila nova formulacija prema kojoj tvrtka u budućnosti može izdati značajnu količinu novih dionica u sklopu budućih transakcija.
Američki poslovni medij Fortune protumačio je to kao moguću naznaku budućeg spajanja SpaceX-a i Tesle, još jedne Muskove kompanije, a taj bi potez mogao postati najveće korporativno spajanje u povijesti.
Veći nadzor tržišta
Mnogo važnija promjena mogla bi se dogoditi u području odgovornosti i objave informacija. Jednom kada postanu javno izlistane kompanije, OpenAI, Anthropic i Muskov xAI bit će podvrgnuti znatno većem nadzoru tržišta nego danas.
Kao privatne tvrtke mogu birati koliko će podataka podijeliti s javnošću, no kao tvrtke izlistane na burzi morat će redovito objavljivati informacije o poslovanju, potencijalnim prijetnjama i rizicima koji bi mogli utjecati na njihovu vrijednost. Ako to ne učine, izlažu se ozbiljnim tužbama investitora.
Američko zakonodavstvo o vrijednosnim papirima među najstrožima je na svijetu. Investitori tako mogu tužiti kompaniju ako se pokaže da je propustila otkriti rizik koji se kasnije ostvario i doveo do pada cijene dionica.
Takvi slučajevi nisu rijetkost.
Tako je Bank of America pristala platiti 2,43 milijarde dolara kako bi se nagodila u sporu vezanom uz preuzimanje investicijske banke Merrill Lynch tijekom financijske krize 2008. godine. Financijska institucija Countrywide Financial platila je pak 600 milijuna dolara zbog prikrivanja rizika povezanih s rizičnim 'drugorazrednim' (subprime) hipotekarnim kreditima.
Samo prošlog mjeseca Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio je da umjetna inteligencija povećava rizike za financijsku stabilnost jer omogućuje sofisticiranije kibernetičke napade.
U izvješću se posebno spominje Anthropicov model Claude Mythos, za koji MMF navodi da pokazuje koliko brzo napreduju AI sustavi s naprednim kibernetičkim sposobnostima. Prema upozorenju MMF-a, takvi sustavi mogli bi destabilizirati financijski sektor ako se njima ne bude pažljivo upravljalo.
Anthropic je ove godine već imao incident povezan s curenjem dijela koda svojeg naprednog AI modela Claude. Da je kompanija tada bila izlistana na burzi, investitori bi potencijalno mogli tražiti odgovornost ako bi se pokazalo da rizici nisu bili adekvatno prijavljeni tržištu.
Ključno pitanje: Može li tržište natjerati AI kompanije na odgovornije ponašanje?
Teorijski, tržište bi trebalo u cijenu dionice uključiti sve javno dostupne informacije o kompaniji. To znači da bi ulagači trebali pratiti da AI tvrtke ozbiljno upravljaju sigurnosnim i društvenim rizicima jer ni njima nije u interesu ulagati u tehnologije koje bi mogle izazvati ozbiljne poremećaje ili ugroziti društvo.
No praksa zasad ne ulijeva previše optimizma. Primjerice, američka burza Nasdaq nedavno je podigla prašinu jer je promijenila svoja pravila kako bi SpaceX mogao biti uključen u indeks Nasdaq 100 nakon samo 15 dana trgovanja, umjesto uobičajena tri mjeseca. Zato dio stručnjaka smatra da tržišta još uvijek ne procjenjuju AI rizike dovoljno ozbiljno.
Međutim čak i kritičari priznaju da je veća transparentnost korak u dobrom smjeru. Rizici koje mnogi povezuju s umjetnom inteligencijom često su dugoročni, teško mjerljivi i rijetko se mogu jasno povezati s jednim kvartalnim izvješćem ili kretanjem cijene dionice.
Zbog toga sama tržišta vjerojatno neće biti dovoljna da osiguraju odgovoran razvoj umjetne inteligencije.
No ako izlazak OpenAI-a, Anthropica i SpaceX-a na burzu prisili njihove čelnike da javnosti otkriju više informacija o tehnologijama koje razvijaju, to bi mogla biti jedna od rijetkih pozitivnih posljedica novog vala ulaganja u AI.