Pokušaj njemačke pokrajine Schleswig-Holstein da se oslobodi Microsofta i postigne digitalnu neovisnost nije prošao bez poteškoća. Tijekom migracije sustava e-maila prošlog rujna, dio zaposlenika suočio se s ozbiljnim tehničkim problemima – poruke bi završavale u pogrešnim sandučićima, a neki suci i policajci uopće ih nisu primali
Kada su u rujnu prošle godine zaposlenici financijskog odjela počeli migrirati svoje e-mail račune na nove sustave, došlo je do kaosa. Poruke su završavale u pogrešnim sandučićima, a dio sudaca i policijskih službenika uopće nije primao e-mailove. Glavni informatički direktor pokrajine Sven Thomsen priznaje da su to bili stresni tjedni sve dok tehnički problem nije otklonjen, piše Financial Times.
No riječ je o dijelu šire strategije. Njemačka pokrajina Schleswig-Holstein želi postići tzv. digitalni suverenitet, odnosno smanjiti ovisnost o američkim tehnološkim kompanijama i centraliziranim platformama. Kako ističu lokalni dužnosnici, cilj je postupno se osloboditi monopolskih dobavljača i imati veću kontrolu nad vlastitim podacima.
vezane vijesti
Ideja digitalne neovisnosti izaziva podijeljene reakcije: dio ljudi je skeptičan, ima i podsmijeha, pa i divljenja. Tako je njemački IT bloger usporedio Schleswig-Holstein s Asterixom i njegovim 'malim selom nepokorenih Gala' koje se opire rimskim osvajačima.
Ta inicijativa u pokrajini s tri milijuna stanovnika traje već oko 15 godina, no motivi su se promijenili. Dok su ranije ključni razlozi bili visoki troškovi licenci i ovisnost o jednom dobavljaču, danas su u fokusu geopolitika i sigurnost podataka. Nakon ruske invazije na Ukrajinu, ali i sve većih napetosti u transatlantskim odnosima, veća je i zabrinutost da bi europski podaci mogli biti izloženi američkom pravosudnom sustavu ili potencijalnim sigurnosnim ranjivostima. Stoga, dakako, lokalne vlasti žele svoja rješenja koja jamče sigurnost i autonomiju.
Ministar za digitalizaciju Dirk Schrödter upozorava da je Europa već shvatila koliko je ranjiva u energetskom sektoru, a sada postaje jasno da slične ovisnosti postoje i u digitalnoj infrastrukturi.
Više europskih država pokušava isto
Schleswig-Holstein nije jedini. Sve više europskih država pokušava smanjiti ovisnost o američkom softveru. Austrija je odustala od Microsoft Officea u vojsci, Danska najavljuje slične poteze, a Francuska razvija svoje komunikacijske alate kao zamjenu za platforme poput Zooma ili WhatsAppa.
Projekt u Kielu, glavnom gradu Schleswig-Holsteina, jedan je od najnaprednijih u Europi. Vlasti tvrde da razvijaju svojevrsni model koji bi mogli slijediti i drugi. Ključna faza započela je prije dvije godine, kada je donesena odluka o postupnoj zamjeni svih Microsoftovih proizvoda open-source alternativama. Među njima su operativni sustav Linux, preglednik Firefox i VLC media player.
Iako je uvriježeno mišljenje da je open-source besplatan, stvarnost je složenija. Pokrajina je prošle godine uštedjela oko 15 milijuna eura na licencama, ali taj novac sada ulaže u lokalne IT tvrtke koje implementiraju i prilagođavaju nova rješenja.
Povratak u 'kameno doba'
Prijelaz je započeo relativno glatko: uredski alati zamijenjeni su bez većih problema, a platforma za videokonferencije Microsoft Teams zamijenjena je sustavom OpenTalk. No najveći izazov bio je prelazak s Microsoft Exchangea i Microsoft Outlooka na open-source rješenja Open-Xchange i Mozilla Thunderbird.
Migracija je obuhvatila čak 44.000 korisničkih računa i oko 110 milijuna stavki, uključujući e-mailove i kalendare. Prvih 29.000 računa prebačeno je bez poteškoća, no potom je došlo do tehničkog kvara u podatkovnom centru. Sustav nije pravilno prosljeđivao podatkovne pakete, što je dovelo do ozbiljnih zastoja.
Situacija je bila toliko ozbiljna da su se neki sudovi morali vratiti na telefon i faks. Predstavnici pravosuđa priznaju da je sustav praktički bio vraćen 'u kameno doba', iako srećom nije došlo do ozbiljnijih pravnih posljedica. Unatoč problemima, projekt se nastavlja i sljedeći veliki korak je prelazak s operativnog sustava Windows na Linux, kao i zamjena Ciscove telekomunikacijske infrastrukture open-source rješenjima kao što su Kamailio i Asterisk.
U planu je i integracija umjetne inteligencije, pri čemu se razmatra korištenje modela poput Llama tvrtke Meta te rješenja francuske tvrtke Mistral AI.
No kritičari upozoravaju na pad učinkovitosti. Prema procjenama policijskog sindikata, zaposlenici sada rade dva do tri sata više tjedno da bi nadoknadili nedostatke novih sustava, a postoji i bojazan da bi njihovo nezadovoljstvo moglo ugroziti cijeli projekt.
S druge strane, zagovornici open-sourcea tvrde da takva rješenja nisu inherentno nesigurnija, štoviše otvoreni kod omogućuje lakšu provjeru i testiranje sigurnosti. Schrödter pritom odbacuje tvrdnje da je riječ o rizičnom eksperimentu, ističući da su korištena rješenja široko rasprostranjena. Primjerice, Open-Xchange upotrebljava više od 220 milijuna ljudi diljem svijeta.
