Desetljećima se Europa oslanjala na SAD za svoju sigurnost među zvijezdama. No politika administracije predsjednika Donalda Trumpa i komercijalno tržište koje eksponencijalno raste potaknuli su Europljane na preispitivanje tog pristupa.

Državni svemirski centar Esrange u Kiruni u Švedskoj je među mjestima koja razvijaju orbitalne raketne programe kako bi i Europi omogućili napredak u globalnoj svemirskoj utrci te lansiranje satelita s njezina kopna. Stručnjaci procjenjuju da Stari kontinent u narednih pet do deset godina mora barem udvostručiti svoja ulaganja u svemir ako želi biti relevantan.

Uključuju se Indija, Australija, Novi Zeland...

Trenutno se jedina europska svemirska baza sposobna za lansiranje raketa i satelita u orbitu nalazi u rijetko naseljenoj Francuskoj Gvajani, prekomorskom departmanu Francuske u Južnoj Americi, otprilike 500 kilometara sjeverno od ekvatora. Europa koristi i NASA-in Cape Canaveral u američkoj saveznoj državi Floridi.

U ožujku je Isar Aerospace lansirao prvi probni let svoje orbitalne lansirne rakete iz svemirske luke Andøya, još jedne lokacije koja je dio europskih napora za proširenje prisutnosti u svemiru, na otoku u sjevernoj Norveškoj. Iako se raketa srušila u more 30 sekundi nakon lansiranja, privatna njemačka zrakoplovna tvrtka uglavnom je isključila mogućnost da će doseći orbitu u svom prvom potpunom letu te je smatrala i to kratko putovanje uspješnim.

A istinski uspješno orbitalno lansiranje iz kontinentalne Europe moglo bi uslijediti sljedeće godine, smatra se. Portugal, Španjolska, Italija, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo također su među državama koje žele biti dio europskog portfelja svemirskih luka.

Osim europskih zemalja, Indija – aktivna u istraživanju svemira od 1960-ih – lansirala je satelite za sebe i druge zemlje te uspješno postavila jedan u orbitu oko Marsa 2014. godine. Nakon neuspjelog pokušaja slijetanja na Mjesec 2019., postala je prva država koja je spustila svemirsku letjelicu blizu južnog pola Mjeseca 2023. u povijesnom putovanju na nepoznat teritorij, za koji znanstvenici vjeruju da bi mogao sadržavati rezerve smrznute vode, a misija je nazvana tehnološkim trijumfom za najmnogoljudniju naciju na svijetu.

Novi Zeland također ima rastuću i aktivnu industriju lansiranja, a i Australija radi na razvoju svoje komercijalne svemirske industrije.

Prednost sjeverne lokacije

Esrange i Andøya datiraju iz 1960-ih, a velik dio njihove privlačnosti za potrebe svemirske industrije proizlazi iz njihova položaja na krajnjem sjeveru planeta. Esrange, u vlasništvu i pod upravom Švedske svemirske korporacije, nalazi se više od 200 kilometara sjeverno od Arktičkog kruga, stoga više od 30 antena tog svemirskog centra lakše komunicira sa satelitima koji kruže oko Sjevernog pola u usporedbi s infrastrukturom koja se nalazi blizu ekvatora.

Sama baza obuhvaća šest četvornih kilometara te stručnjaci provode testove padobrana za marsovske landere, suborbitalna lansiranja raketa i eksperimente sa stratosferskim balonima. Ali ključna prednost je zona za slijetanje raketa: 5200 četvornih kilometara drveća breze, bora i smreke prostire se sjeverno preko švedske tundre, gotovo do norveške i finske granice.

Područje je nenaseljeno, osim starosjedilačkih stočara Samija, koji ponekad prolaze, a svemirski centar ih upozorava prije nego što se provedu bilo kakvi testovi. Pustoš krajolika omogućuje znanstvenicima lansiranje i lako prikupljanje materijala za daljnje proučavanje - osim toga, udaljena lokacija Andøye znači da se rakete mogu sigurno srušiti u more bez rizika za ljude.

Odmak od Amerikanaca

Tijekom svog prvog tjedna na dužnosti ranije ove godine, Trump je najavio sustav raketne obrane Zlatna kupola, vrijedan 175 milijardi američkih dolara, kako bi zaštitio Ameriku od raketa dugog dometa. Ako taj program bude uspješan, SAD će biti prvi koji će u svemir postaviti oružje namijenjeno uništavanju raketa u nekoliko sekundi od njihova lansiranja.

Kina je sustav bojevih glava poslala u orbitu 2021. godine, a potom se vratio u Zemljinu atmosferu. Europa trenutno nema iste kapacitete i desetljećima se oslanjala na SAD za svoju sigurnost i obranu, no američki potpredsjednik J.D. Vance upozorio je Europljane da ne trebaju nastaviti računati na Ameriku i pozvao europske dužnosnike na 'snažan angažman' oko obrane svog kontinenta.

Vanceove primjedbe, kao i zabrinutost zbog politike bivšeg Trumpova saveznika i tehnološkog milijardera Elona Muska, koja bi potencijalno mogla utjecati na ovisnost Ukrajine o njegovu satelitskom sustavu Starlink u ratu s Rusijom, uzbunila je europske čelnike.

Imati svoj svemirski ekosustav i kapacitete postalo je važnije nego ikad prije. A intenzivira se i utrka za komercijalizaciju svemira. Muskov SpaceX i tvrtka za rakete Blue Origin osnivača Amazona Jeffa Bezosa, između ostalih, dokazali su da svemir nije ograničen samo na vladine agencije poput NASA-e, stoga se očekuje da će broj satelita u svemiru naglo porasti u sljedećih pet godina, piše NS News.