Posljednjih mjeseci članice NATO-a, osobito europske, suočavaju se s valom sumnjivih hibridnih napada, a oni, prema tvrdnjama, uglavnom dolaze iz Rusije. Ti napadi uključuju kibernetičke udare, širenje dezinformacija i sve češće incidente s dronovima.

U Danskoj, Njemačkoj i još nekoliko europskih zemalja zračne su luke bile prisiljene privremeno obustaviti promet zbog neidentificiranih letjelica, što je izazvalo kašnjenja i frustracije putnika. Europski dužnosnici upozoravaju da je cilj tih napada izazvati poremećaje u svakodnevnom životu i oslabiti moral stanovništva.

Rat budućnosti nije više samo na bojnom polju

Boudreaux-Dehmer ističe da NATO ulaže velike napore da bi odgovorio na nove prijetnje. 'Mislim da smo vrlo dobro pripremljeni, iako uvijek nastojimo učiniti više. Rat budućnosti više nije kinetički rat na bojištu kakav poznajemo iz povijesti; sada postoji snažan hibridni aspekt', kaže za Euronews.

Napadi dronovima, koji su proteklih tjedana poremetili rad nekoliko europskih zračnih luka, prema njegovim riječima ne otkrivaju slabosti u obrambenim mehanizmima, već pokazuju koliko se brzo razvija tehnologija.

'Vidjeli smo da ti napadi uzrokuju ozbiljne poremećaje: pogođene su zračne luke u Bruxellesu, Münchenu i mnoge druge. No NATO je odmah reagirao. Fokusirani smo na tu prijetnju i razgovaramo o načinima na koje izgraditi svojevrsni zid od dronova', objašnjava.

Prema njegovim riječima, tehnološka utrka s protivnicima neće stati: 'Tehnologija se stalno nadograđuje, a naš je zadatak da budemo korak ispred - da se stalno pripremamo i budemo bolji u onome što radimo kako bismo obranili savez.'

Na pitanje je li NATO trebao biti proaktivniji, Boudreaux-Dehmer odgovara da takve situacije nije moguće u potpunosti predvidjeti: 'Moramo reagirati na ono što se događa. I stvarno sam ponosan na brzinu kojom su NATO-ovi timovi i saveznici odgovorili na te incidente.'

Iako mnogi strahuju od toga da tehnologija ubrzava sukobe i otežava obranu, dužnosnik NATO-a odbacuje ideju da digitalno ratovanje nadmašuje ljudske sposobnosti: 'Uvijek postoji spirala; kako se pojavljuju nove tehničke mogućnosti, naši protivnici ih koriste, ali koristimo ih i mi. Naša je dužnost da se pripremimo što bolje možemo, da budemo brži i pametnije koristimo tehnologiju.'

NATO jača svoje kibernetičke kapacitete

Boudreaux-Dehmer nije želio govoriti o konkretnim kibernetičkim napadima, ali naglašava da NATO ima 'vrlo snažan tim za odgovor na prijetnje'. 'Naš pristup temeljen je na riziku i na stalnom praćenju promjenjive slike prijetnji', rekao je, dodajući da NATO u Belgiji gradi novi centar za kibernetičku obranu te bi on trebao postati ključni dio obrambene infrastrukture.

Posebna pozornost posvećuje se zaštiti pomorske infrastrukture, osobito u Sredozemlju. Nakon što je NATO-ov Centar izvrsnosti za kibernetičku obranu zabilježio porast napada na luke i brodske sustave, povećana je suradnja s Grčkom. 'Kibernetički prostor nije geografski ograničen. On je vrlo fluidan i zato traži stalnu suradnju među saveznicima', kaže.

Težak posao koordinacije

NATO-ova struktura danas okuplja 32 države članice – što, prema Boudreaux-Dehmeru, donosi i izazove i prednosti. 'Naravno da nije lako uskladiti različite nacionalne pristupe. Svaka zemlja ima vlastite potrebe, geografski položaj i sigurnosni profil. No ono što nas povezuje jest zajednički cilj - očuvanje sigurnosti saveza i njegovih građana', istaknuo je.

Osim državnih institucija i vojske, u obrani od novih prijetnji ključnu ulogu ima i privatni sektor. 'Kibernetička sigurnost i obrana su timski sport. Svi moraju sudjelovati - vlade, NATO, akademska zajednica i privatne tvrtke. Mnoge tehnologije koje koristimo razvijene su upravo u privatnim kompanijama', pojašnjava Boudreaux-Dehmer.

Iako najveći partneri dolaze iz Sjedinjenih Država, europske tvrtke, dodaje, sve više ulažu u razvoj i modernizaciju. 'Vidimo rast ulaganja u obrambeni sektor, i to je sjajan trend. Puno novca ide u privatne kompanije koje pomažu modernizirati našu infrastrukturu i povećati otpornost', zaključuje.