Europska svemirska agencija (ESA), NASA, japanska JAXA i kanadska CSA koriste misiju Artemis II, zakazanu za veljaču 2026. godine, kao prvi korak prema uspostavi trajnog lunarnog kampa i, dugoročno, mogućeg boravljenja na Mjesecu.

Kako se te agencije približavaju tom cilju, oblikuje se te veće značenje dobiva pojam 'lunarnog gospodarstva'. Svemirske agencije diljem svijeta počinju uspostavljati lance opskrbe kako bi podržale svemirske misije koje ne zahtijevaju vraćanje na Zemlju i razmatraju potencijalna buduća naselja na Mjesecu. Procjenjuje se da će to rastuće gospodarstvo vrijediti oko 170 milijardi dolara (145 milijardi eura) u sljedećih 20 godina.

Američka agencija DARPA smatra da će se u sljedećih deset godina brzo razvijati ekonomske aktivnosti na Mjesecu, u kojima će sudjelovati međunarodne vlade, svemirske agencije i privatne kompanije. Prema novom izvješću obrazovnog centra američkog ratnog zrakoplovstva, najvažniju ulogu u tome imat će komunikacijski, navigacijski, transportni i logistički sektori te će podržavati istraživačke misije i razvoj robotike.

Ti bi sektori trebali služiti kao podrška rudarenju na Mjesecu, a ono se u izvješću opisuje kao 'sidro buduće lunarne ekonomije', piše Euronews.

Jedan od ključnih resursa jest kisik pohranjen u regolitu, sloju sitnog kamenja i prašine koji prekriva površinu Mjeseca. Dosadašnja istraživanja pokazala su da on sadrži i minerale potrebne za uzgoj biljaka u svemiru, što ESA smatra presudnim za svaku dugoročnu ljudsku prisutnost ondje.

Mjesec je ujedno bogat helijem-3, izotopom koji bi mogao omogućiti sigurniju nuklearnu fuziju jer nije radioaktivan. Prema Politehničkom institutu u Parizu, on bi mogao imati primjenu i na Zemlji: u kvantnom računalstvu, MRI dijagnostici i kriogenici, znanosti o ponašanju materijala pri ekstremno niskim temperaturama.

NASA je već postavila rok do 2030. godine za razvoj fuzijskog reaktora na Mjesecu, a Kina i Rusija, prema pisanju Reutersa, rade na zajedničkom projektu planiranom za 2035. godinu. Znanstvenici pritom planiraju primijeniti metodu in situ resource utilisation (ISRU) - korištenje lokalnih materijala umjesto dopremanja resursa sa Zemlje. Ipak, do stvarne 'lunarne ekonomije' još je dug put.

Izvješće američkog ratnog zrakoplovstva upozorava da će duga lunarna noć, koja na nekim dijelovima traje oko 14 dana, otežati upotrebu solarne energije za napajanje baza i komunikaciju sa Zemljom. Dodatne prepreke su lunarna prašina i rastopljeni regolit ispod površine jer bi mogli komplicirati proces rudarenja i proizvodnje tekućeg kisika potrebnog za održavanje života na Mjesecu.

Ambiciozni europski planovi

Europska svemirska agencija ide u istom smjeru. Još 2019. potpisala je s ArianeGroupom jednogodišnji ugovor o proučavanju strategija za iskapanje regolita.

Europska komisija u svojoj je viziji 'Europskog svemirskog gospodarstva', objavljenoj u lipnju, najavila potporu istraživanjima koja razvijaju znanstvene instrumente, robotiku i tehnologiju uzorkovanja za rudarenje na Mjesecu. Uz to, EU se sve više fokusira na 'orbitalno gospodarstvo' - aktivnosti unutar Zemljine orbite, poput razvoja satelita i pohrane podataka u svemiru.

U tom kontekstu razvija se misija In-Space Operations and Services for Infrastructure (ISOS4I) te bi trebala omogućiti usluge na zahtjev za tvrtke i institucije EU-a na budućim svemirskim misijama; od punjenja goriva i recikliranja satelita do rudarenja resursa.

Komisija navodi da će ISOS4I također omogućiti 'postavljanje velikih bespilotnih svemirskih platformi' koje će pogoniti robotika, automatizacija i umjetna inteligencija. Takve bi operacije trebale podržati ESA-ine planove za robotske misije na Mjesec, Mars i druge planete. Misija ISOS4I predviđena je za 2030. godinu, no potpuno operativna trebala bi postati do 2035., stoji u izvješću Europske komisije.