Daleko na zvjezdanom nebu znanstvenici su otkrili nešto čudno. U početku je naizgled obična crvena točka izgledala poput bilo koje druge zvijezde, no kada su astrofizičari promijenili promatranje u polariziranoj svjetlosti, pred njima se ukazao prizor koji nisu očekivali.

'Sve ostalo je nestalo, čak i sjajna središnja crna rupa, i ostala je samo ta mala točka,' izjavila je Elena Shablovinskaia, astrofizičarka sa sveučilišta Diego Portales u Čileu i Instituta Max Planck za radioastronomiju u Njemačkoj za Gizmodo. Njezin tim smatra da je naišao na potpuno novu vrstu svemirskog objekta koji su nazvali Punctum.

Tajnovita točka

Naziv dolazi iz latinskog i znači 'točka'. Punctum je kompaktan i svijetao odsjaj u svemiru koji je vidljiv isključivo na milimetarskim valnim duljinama, a karakterizira ga organizirano magnetsko. Rad o ovom otkriću prihvaćen je za objavu u časopisu Astronomy & Astrophysics, a trenutačno je dostupan na arXivu.

Objekt koji ne nalikuje ničemu poznatom

Prva hipoteza bila je da se radi o poznatoj pojavi, poput magnetara ili ostatka supernove, što se činilo logičnim jer Punctum pripada galaksiji NGC 4945, poznatoj po aktivnom stvaranju novih zvijezda. Budući da je riječ o relativno bliskoj galaksiji, smatralo se da znanstvenici već dobro razumiju njezine objekte. Ali, kako kaže Shablovinskaia, bilo je teško povjerovati da im je nešto ovako neobično moglo ostati 'skriveno pred našim očima'.

Ipak, što su više pokušavali uklopiti Punctum u postojeća znanja, to je objekt sve više prkosio objašnjenjima. Nije se pojavljivao ni u rentgenskim ni radio promatranjima, već isključivo u milimetarskom području koje prati ALMA (Atacama Large Millimeter/submillimeter Array). Upravo je ALMA-ina sposobnost hvatanja polarizirane svjetlosti omogućila znanstvenicima da uoče neuobičajeno uredno magnetsko polje Punctuma.

'Usporedili smo njegovu svjetlinu, polarizaciju i spektar sa svim ekstremnim objektima na koje smo mogli pomisliti - magnatarima, pulsarima, regijama nastanka zvijezda, pa čak i mlazovima crnih rupa,' rekla je Shablovinskaia. 'Ništa se nije podudaralo.'

Više svjetla od supernova

Ako je riječ o potpuno novoj vrsti kozmičkog objekta, postavlja se pitanje: što ga zapravo pokreće? Punctum je između 10.000 i 100.000 puta svjetliji od magnatara, te 10 do 100 puta svjetliji od većine supernova. Takva energija teško se uklapa u poznate modele. Moguće je da je povezan s crnom rupom ili neutronskom zvijezdom, no za sada to ostaje nepoznanica.

Ključ za razumijevanje mogao bi ležati u njegovoj polarizaciji, koju Shablovinskaia opisuje kao 'otisak prsta magnetskog okruženja'. Svjetlost u svemiru u većini slučajeva dolazi ispremiješana jer su magnetska polja kaotična, ali kod Punctuma valovi svjetlosti bili su gotovo uredno usklađeni.

'Ako uspijemo izmjeriti magnetsko polje Punctuma na različitim valnim duljinama ili promatrati kako se ono mijenja tijekom vremena, mogli bismo početi shvaćati što zapravo napaja ovaj objekt i ima li srodnosti s poznatim astrofizičkim pojavama,' objasnila je Shablovinskaia.

Podsjetnik da svemir krije iznenađenja

Punctum je znanstvenicima dokaz da svemir i dalje može iznenaditi čak i u regijama koje se smatraju dobro istraženima. 'Za mene je to podsjetnik da astronomija nipošto nije završena; tek smo na početku otkrivanja pune raznolikosti kozmičkih objekata,' zaključila je Shablovinskaia.

Ovo otkriće ujedno je i još jedan primjer snage multimessenger astronomije, koja kombinira različite vrste signala i metoda kako bi se istražio isti izvor. Nedavno su astronomi pomoću gravitacijskih leća pronašli ultramasivnu crnu rupu. U slučaju Punctuma, kombinacija promatranja polarizacije svjetlosti i tradicionalnih metoda dovela je do otkrića koje otvara sasvim novo poglavlje u razumijevanju svemira.