Godine 1950. poznati fizičar Enrico Fermi postavio je pitanje koje je od tada zaokupilo maštu znanstvenika: Ako je svemir prepun planeta i mogućih naprednih civilizacija, zašto ih još nismo pronašli? Taj zagonetni upit, poznat kao Fermijev paradoks, sada dobiva novo objašnjenje - 'radikalnu banalnost'.

Astrofizičar Robin Corbet, znanstvenik sa Sveučilišta Maryland u Baltimoreu i istraživač NASA-inog Goddard Space Flight Centera, u novom radu (koji još nije prošao recenziju) predlaže da je možda odgovor jednostavan: u našoj galaksiji doista postoji nekoliko vanzemaljskih civilizacija, ali one nisu mnogo naprednije od nas.

'Zamisao je da su oni možda ispred nas, ali ne previše - kao da imaju iPhone 42, a mi iPhone 17,' rekao je Corbet za Guardian. 'To se čini prirodnije, jer ne zahtijeva ekstremne pretpostavke.'

Skromna tehnologija, skromni dosezi

Prema njegovoj hipotezi, poznatoj kao Načelo radikalne banalnosti, tehnološki razvoj svake civilizacije ima svoj prirodni gornji limit. Nakon određenog stupnja napretka, civilizacije ne uspijevaju stvoriti tehnologije koje bi omogućile lako otkrivanje drugih, niti da same budu otkrivene, piše Gizmodo.

Takav scenarij objašnjava zašto nismo pronašli 'tehnosignature' poput umjetnih radio signala, megastruktura sličnih Dysonovim sferama, ili tragova izvanzemaljske aktivnosti na Zemlji. Corbet smatra da bi jednostavno mogli biti okruženi civilizacijama koje su tehnički previše obične da bi se istaknule.

U prijašnjim teorijama, rješenja Fermijevog paradoksa često su bila ekstremna: ili su izvanzemaljci toliko napredni da ih ne možemo detektirati, ili izbjegavaju kontakt, ili je ljudska civilizacija jedina, ili pak sve napredne vrste prije ili kasnije same sebe unište. Corbet, međutim, smatra da su takva tumačenja nepotrebno dramatična.

Galaksija bez spektakla

Ako je njegova pretpostavka točna, naš Mliječni put mogao bi biti mnogo 'mirniji' nego što se mislilo. Mogao bi biti pu civilizacija koje, poput naše, koriste radiovalove, istražuju najbliže planete i s vremenom gube interes za kozmička putovanja.

Unatoč toj skromnoj slici svemira, Corbet ne isključuje mogućnost da ćemo jednog dana ipak otkriti tragove života. Napredniji radioteleskopi mogli bi uhvatiti 'curenje' radijskog zračenja s udaljenih planeta, što bi bilo dovoljno za dokaz postojanja druge tehnološke civilizacije. No, upozorava da bi i takvo otkriće moglo biti razočaravajuće: 'Iako bi to imalo duboke implikacije, vjerojatno ne bi značilo velik skok u našem tehnološkom razvoju. Možda bismo se čak osjećali pomalo...razočarano.'

Drugim riječima, možda odgovor na Fermi­jev paradoks nije u grandioznim svemirskim carstvima, već u tome da su vanzemaljci (kao i mi), zapeli na svojim planetima i jednostavno - prosječni.