U potrazi za novim izvorima energije koji bi mogli napajati sve zahtjevnije sustave umjetne inteligencije, najveće tehnološke kompanije svijeta okreću se nuklearnoj energiji. Iako je riječ o izvoru koji izaziva brojne kontroverze, privlači ih činjenica da je riječ o stalno dostupnom i ugljično neutralnom izvoru napajanja.

No ne i za dio Amerikanaca koji nuklearnu energiju povezuju s elektranom Three Miles Island, ali i s Fukushimom i Černobilom, a one su, znamo, sinonimi za nuklearnu katastrofu.

Od desetljeća straha do okretanja nuklearnoj energiji

U ožujku 1979. godine u elektrani Three Mile Island u Pennsylvaniji došlo je do djelomičnog topljenja jezgre jednog od dva reaktora i bila je to najteža nuklearna nesreća u povijesti SAD-a. Iako nije bilo smrtnih slučajeva ni ozbiljnijih zdravstvenih posljedica, događaj je obilježio američku energetsku politiku i od nuklearne energije strahovalo se desetljećima.

Dodatni udar tada, doduše nekoliko dana prije samog incidenta, bio je film 'The China Syndrome', a koji je u to vrijeme igrao u kinima i tematizirao sigurnosne propuste u nuklearnoj elektrani. Iako fikcija, film je potaknuo val straha i nepovjerenja prema nuklearnoj energiji, piše BBC.

Ironično, istim tim postrojenjem danas trguje Microsoft jer je nedavno potpisao ugovor o kupnji energije iz preostalog aktivnog reaktora. Microsoftov ugovor samo je dio šireg trenda: Google, Amazon i druge kompanije ulažu u razvoj malih modularnih reaktora (SMR – small modular reactors), novu generaciju nuklearne tehnologije.

Ti manji reaktori rade na nižim temperaturama, što smanjuje rizik od topljenja jezgre, a manja veličina znači i niže troškove izgradnje. Trenutačno tek dva SMR-a proizvode električnu energiju – jedan u Kini i jedan na ruskom Dalekom istoku – no industrija ih smatra idealnim rješenjem za buduće podatkovne centre.

Ipak, stvarnost je manje optimistična. 'Većina SMR-ova postoji samo na papiru', upozorava Allison Macfarlane, bivša predsjednica američke Nuklearne regulatorne komisije. 'Manji reaktori znače i manju učinkovitost - proizvode manje energije iz iste količine goriva. A ekonomija razmjera u nuklearnoj industriji je neumoljiva.'

Prema njezinim procjenama, godine će proći prije nego što mali reaktori postanu isplativi. 'Zvuči to kao zabavna ideja, ali čini se da neki tehnološki entuzijasti nisu baš čvrsto na zemlji', dodaje s dozom ironije.

Googleov partner gradi reaktor u Oak Ridgeu

Unatoč skepticizmu, tvrtke nastavljaju ulagati. Googleov partner Kairos Power planira do 2030. godine proizvesti 50 megavata nuklearne energije, što je dovoljno da napaja mali grad. Sjedište su otvorili u Oak Ridgeu (Tennessee), povijesnom središtu američkog nuklearnog programa i jednom od ključnih mjesta Projekta Manhattan (tajni projekt američke vlade tijekom Drugog svjetskog rata s ciljem izrade atomske bombe, op.a.).

Kairos tvrdi da napredne tehnike gradnje mogu sniziti troškove i povećati učinkovitost, a plan je deseterostruko povećati proizvodnju do 2035. godine. No čak i tada, priznaju stručnjaci, to neće biti dovoljno za eksplozivan rast potražnje AI infrastrukture.

'Mali modularni reaktori mogu osigurati 24-satnu čistu energiju za podatkovne centre', kaže Haider Raza, stručnjak za AI i energetiku sa Sveučilišta u Essexu. 'Ali neće riješiti problem nagle potražnje u sljedećih godinu ili dvije.'

AI troši sve više, a struja poskupljuje

Prema izvješću Međunarodne agencije za energiju (IEA) iz travnja, podatkovni centri danas troše oko 1,5 posto svjetske električne energije, a ta bi se potrošnja mogla udvostručiti u sljedećih pet godina. Dugoročno, nuklearna energija mogla bi biti dio rješenja, ali samo ako industrija uspije uvjeriti javnost i riješiti problem radioaktivnog otpada.

Primjer iz New Yorka to jasno pokazuje: stanovnici grada North Tonawanda nedavno su zabranili gradnju nuklearnih postrojenja, nakon prijedloga da se SMR koristi za rudarenje kriptovaluta. 'Ljudi su već bili frustrirani bukom iz rudnika, a kad su čuli riječ 'reaktor', odmah su rekli - dosta', prisjeća se lokalna aktivistica Deb Gondek.

Znanstvenici sa Stanforda dodatno su zabrinuli javnost otkrićem da manji reaktori proizvode više otpada po jedinici energije od velikih jer više čestica 'bježi' iz manje jezgre, kontaminirajući okolne materijale.

'AI raste mnogo brže nego bilo koja energetski zahtjevna tehnologija prije njega', kaže Mosharaf Chowdhury, profesor na Sveučilištu Michigan. 'Automobilima i računalima trebala su desetljeća da postanu masovni. AI je to postigao za manje od 15 mjeseci.'

On i kolege istražuju kako čipove učiniti energetski učinkovitijima i razviti AI modele koji troše manje energije, ali zadržavaju visoku točnost. 'Zasad nismo pronašli model koji je i brži i manji, a da daje jednako dobre rezultate', priznaje. 'Ali jedini pravi smjer je više istraživanja u energetski optimalan AI.'

Tvrtke, suočene s rastućim troškovima energije, preispituju stvarne koristi primjene umjetne inteligencije. 'Ne može se pobjeći od ekonomije', kaže Raza. 'Kad je potražnja velika, a ponuda ograničena, cijena raste i netko mora to platiti.'

Neki njegovi klijenti, dodaje, odlučili su odgoditi AI projekte dok se energetska situacija ne stabilizira. Ni tehnološki divovi ne gaje iluzije da je nuklearna energija jedini spas. U nedavnom priopćenju Microsoft je zaključio: 'Ne postoji jedno rješenje koje će zadovoljiti golem apetit za energijom i dekarbonizacijom društava diljem svijeta.'