Početkom 2000-ih internet je doživio zaokret koji je kasnije prozvan webom 2.0. Umjesto statičnih stranica i pasivnog čitanja, u središte su došli platforme, sudjelovanje korisnika i ideja 'kolektivne inteligencije'. U tom trenutku, 15. siječnja 2001., pojavio se projekt koji je postao simbol tog novog interneta - Wikipedia. Danas njezina definicija glasi: 'globalan, višejezični projekt s ciljem izgradnje slobodne internetske enciklopedije koja je svima javno dostupna. Njezini su suradnici dobrovoljci'
Prva poruka na naslovnici glasila je: 'This is the new WikiPedia!'. No ideja je već tada bila pomalo radikalna -enciklopediju neće pisati stručna elita, nego volonteri iz cijelog svijeta.
Wikipedia isprva nije bila zamišljena kao neprofitna inicijativa. U ranim godinama podržavala ju je komercijalna tvrtka Jimmyja Walesa, no 2003. osnovana je Zaklada Wikimedia, neprofitna organizacija koja i danas upravlja Wikipedijom i srodnim projektima. Ovih dana Zaklada objavljuje seriju kratkih videozapisa koji predstavljaju osam njezinih urednika iz cijelog svijeta.
vezane vijesti
Jedna od ključnih inovacija Wikipedije jest model u kojem se sadržaj objavljuje prije nego što ga se provjeri, a zatim se postupno uređuje, osporava i potvrđuje kroz zajednicu urednika. Taj proces, često nevidljiv čitateljima, čini stvarnu jezgru projekta, piše The Conversation.
Iza gotovo svakog članka stoji ljudska prosudba - vaganje izvora, rasprave o relevantnosti, borbe oko formulacija i stalno inzistiranje na neutralnosti i provjerenim informacijama. Ponekad je upravo povijest izmjena najzanimljiviji dio članka – toliko da su je znanstvenici koristili kao istraživački alat, primjerice u analizi razvoja tehnologije CRISPR (revolucionarni alat za precizno uređivanje genoma ili praćenju tijeka Arapskog proljeća u Egiptu.
Danas Wikipediju godišnje koristi više od 4,4 milijarde ljudi, a više od 125 milijuna korisnika barem je jednom uredilo neki članak. Stranica nema oglase i ne trguje korisničkim podacima, što je ključni element njezina kredibiliteta, ali se financira donacijama i komercijalnim uslugama za masovno preuzimanje sadržaja, osobito za potrebe treniranja AI modela. Ukupna imovina Zaklade danas premašuje 310 milijuna dolara.
Sudar s umjetnom inteligencijom
U 25. godini postojanja Wikipedia se suočava s novim izazovom, a to je umjetna inteligencija. Nedavno se pojavio upravo takav konkurent - Grokipedia, AI enciklopedija koju je pokrenuo Elon Musk, a koja automatski generira članke i već ih ima više od 5,6 milijuna, gotovo koliko i sama Wikipedia.
Za razliku od Wikipedije, Grokipedia se ne može izravno uređivati, a korisnici mogu samo predlagati izmjene koje AI eventualno prihvati. Mnogi su zapisi sadržajno vrlo slični Wikipedijinima, što je i pravno moguće jer su dostupni pod Creative Commons licencom.
No ključna razlika nije u količini nego u procesu. Wikipedia je sustav objavljivanja i uređivanja znanja s pravilima, poviješću izmjena i odgovornošću. AI enciklopedije su sustavi proizvodnje teksta koji imitiraju znanje, ali ga ne mogu pouzdano utemeljiti.
Wikipedia se već suočila s ozbiljnim krizama, od lažnih biografija do izmišljenih akademskih titula urednika, no svaki put je reagirala jačanjem pravila i transparentnosti. Danas se bori i protiv tzv. AI slopa, netočnih ili izmišljenih dodataka koje generativni modeli ubacuju u članke, a djeluju uvjerljivo.
Zajednica je odgovorila projektima poput WikiProject AI Cleanup, koji pomažu urednicima prepoznati generičan AI stil, lažne izvore i netočne tvrdnje. Sam Jimmy Wales, suosnivač Wikipedije, ne zagovara potpunu zabranu AI-a. Naprotiv, vidi potencijal u suradnji ljudi i strojeva, osobito u uključivanju neizvornih govornika engleskog jezika i smanjenju rodne neravnoteže među urednicima.
