Početkom 2000-ih internet je doživio zaokret koji je kasnije prozvan webom 2.0. Umjesto statičnih stranica i pasivnog čitanja, u središte su došli platforme, sudjelovanje korisnika i ideja 'kolektivne inteligencije'. U tom trenutku, 15. siječnja 2001., pojavio se projekt koji je postao simbol tog novog interneta - Wikipedia. Danas njezina definicija glasi: 'globalan višejezični projekt s ciljem izgradnje slobodne internetske enciklopedije koja je svima javno dostupna, a njezini suradnici su dobrovoljci'
Prva poruka na naslovnici glasila je: 'This is the new WikiPedia!'. No ideja je već tada bila pomalo radikalna –enciklopediju neće pisati stručna elita, već volonteri iz cijelog svijeta.
Wikipedia isprva nije bila zamišljena kao neprofitna inicijativa. U ranim godinama podržavala ju je komercijalna tvrtka Jimmyja Walesa, no 2003. osnovana je Zaklada Wikimedia, neprofitna organizacija koja i danas upravlja njome i srodnim projektima. Ovih dana Zaklada objavljuje seriju kratkih videozapisa koji predstavljaju osam njezinih urednika iz cijelog svijeta.
vezane vijesti
Jedna od ključnih inovacija Wikipedije jest model u kojem se sadržaj objavljuje prije nego što ga se provjeri, a zatim se postupno uređuje, osporava i potvrđuje u zajednici urednika. Taj proces, često nevidljiv čitateljima, čini stvarnu jezgru projekta, piše The Conversation.
Iza gotovo svakog članka stoji ljudska prosudba: vaganje izvora, rasprave o relevantnosti, borbe oko formulacija i stalno inzistiranje na neutralnosti i provjerenim informacijama. Ponekad je upravo povijest izmjena najzanimljiviji dio članka – toliko da su je znanstvenici koristili kao istraživački alat, primjerice u analizi razvoja tehnologije CRISPR (revolucionarni alat za precizno uređivanje genoma ili praćenju tijeka Arapskog proljeća u Egiptu).
Danas Wikipediju godišnje koristi više od 4,4 milijarde ljudi, a više od 125 milijuna njih barem je jednom uredilo neki članak. Stranica nema oglase i ne trguje korisničkim podacima, što je ključni element njezina kredibiliteta, ali se financira donacijama i komercijalnim uslugama za masovno preuzimanje sadržaja, osobito za potrebe treniranja AI modela. Ukupna imovina Zaklade danas premašuje 310 milijuna dolara.
Sudar s umjetnom inteligencijom
U 25. godini postojanja Wikipedia se suočava s novim izazovom, a to je umjetna inteligencija. Nedavno se pojavio upravo takav konkurent - Grokipedia, AI enciklopedija koju je pokrenuo Elon Musk, a automatski generira članke i već ih ima više od 5,6 milijuna, gotovo koliko i sama Wikipedia.
Za razliku od nje, Grokipedia se ne može izravno uređivati, a korisnici mogu samo predlagati izmjene koje AI eventualno prihvati. Mnogi su zapisi sadržajno vrlo slični Wikipedijinima, što je i pravno moguće jer su dostupni pod licencom Creative Commons.
No ključna razlika nije u količini, već u procesu. Wikipedia je sustav objavljivanja i uređivanja znanja s pravilima, poviješću izmjena i odgovornošću dok su AI enciklopedije sustavi proizvodnje teksta koji imitiraju znanje, ali ga ne mogu pouzdano utemeljiti.
Wikipedia se već suočila s ozbiljnim krizama, od lažnih biografija do izmišljenih akademskih titula urednika, no svaki put je reagirala jačanjem pravila i transparentnosti. Danas se bori i protiv tzv. AI slopa, netočnih ili izmišljenih dodataka koje generativni modeli ubacuju u članke, a djeluju uvjerljivo.
Zajednica je odgovorila projektima kao što je WikiProject AI Cleanup, a oni pomažu urednicima prepoznati generički AI stil, lažne izvore i netočne tvrdnje. Sam Jimmy Wales, suosnivač Wikipedije, ne zagovara potpunu zabranu AI-a. Naprotiv, vidi potencijal u suradnji ljudi i strojeva, osobito u uključivanju neizvornih govornika engleskog jezika i smanjenju rodne neravnoteže među urednicima.
