NAŠI BUČNI SUSJEDI

Broj vrana raste zbog naše nečistoće

Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Problem vrana u Zagrebu aktualizira se svako proljeće u vrijeme kada se te ptice gnijezde i stvaraju veliku buku. No za porast njihova broja odgovorni smo mi sami, kako zbog navike da bacamo smeće po ulicama, tako i zbog toga što naša smetlišta ne saniramo kako treba, izjavila je hrvatska ornitologinja nakon što se u nekim medijima pojavio poziv za uvođenje mjera kontrole populacija vrana

'Postoji više vrsta vrana, a dvije su problem u Zagrebu – siva vrana i gačac', objasnila je dr. sc. Jelena Kralj, znanstvena suradnica na Zavodu za ornitologiju HAZU-a u Zagrebu.

'Siva vrana ima sivo tijelo, a glava, rep i krila su joj crni. Gačac je pak potpuno crn. Siva vrana se gnijezdi u pojedinačnim parovima, a gačac u kolonijama pa je često glasniji izvor buke. Prema podacima iz 2003. kraj studentskog doma na Savi nalazila se kolonija od 320 parova što je bilo pola tadašnjeg ukupnog broja gačaca u Zagrebu.

Ove ptice u prirodi su oportunisti i čistači – hrane se kukcima, mladuncima drugih ptica, sjemenkama, plodovima i lešinama. Izuzetno su inteligentne, što i jest karakteristika oportunista. Poznato je da se, među ostalim, hrane plodovima poput oraha. U prirodi će često iz visine bacati orahe na stijene kako bi ih polomile ili će ih u gradovima bacati na cestu pred automobile kako bi oni za njih obavili posao. Izuzetno su dovitljive i sposobne rješavati različite testove. Poznato je također da i gavrane i gačce možete naučiti govoriti. Ja sam poznavala jednog čovjeka koji je imao gačca koji je znao izgovarati svoje ime i brbljati niz drugih stvari', kaže dr. Kralj.

Kako smanjiti problem?

Prema hrvatskoj ornitologinji broj ovih ptica u Zagrebu iz godine u godinu raste, osobito sivih vrana, zato što ih intenzivno hranimo. Na smetlištima poput Jakuševca zimi se hrani čitava populacija gačaca i 70-ak posto vrana. Ako želimo smanjiti njihov broj, trebamo sanirati smetlišta i promijeniti stav ljudi.

Gačac je puno više vezan za poljoprivredna zemljišta pa je češći na rubovima grada. Njihov broj je u Zagrebu stabilniji, no oni predstavljaju veći problem, jer u proljeće kada se počinju gnijezditi u velikim kolonijama uz prozore stvaraju buku. U takvim slučajevima trebalo bi podrezivati grane osobito onog drveća koje se nalazi uz kuće. Grane treba pametno sjeći, upozorava dr. Kralj, jer ptice neće nestati, već će se preseliti na druga stabla.

'To je posao Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo i Zrinjevca. No rezanje treba obavljati izvan sezone gniježđenja od lipnja do veljače kada ptice nisu na jajima, kaže dr. Kralj i dodaje: 'Vrane i gačac nisu zaštićeni, ali Direktiva o pticama koja nas obavezuje, a osobito će nas obvezivati kada uđemo u EU, kaže da se nijedna ptica ne smije ubijati u vrijeme razmnožavanja bez obzira je li zaštićena ili nije. Postoji i hrvatski zakon o zaštiti životinja koji kaže isto.

Vrane se neće zadržavati u područjima u kojima nemaju hrane. Njih će uvijek biti Zagrebu, one su tu bile prije nas, međutim broj će im početi prirodno padati ako se budemo ispravno ponašali.'

 

 

 

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi